Najpoznatije bolesti vinove loze zasigurno su plamenjača vinove loze, pepelnica vinove loze te crna pjegavost rozgve.
Plamenjača vinove loze je bolest vinove loze koja je u Hrvatskoj poznatija kao peronospora, a u Europu je donesena iz SAD-a. Bolest napada mladicu, grozd, list i bobe. Ovu bolest vinove loze prepoznat ćete po tome što se na najdonjim, mladim listovima pojavljuju svjetlije zelene do žute "uljane" mrlje koje se postupno povećavaju u promjeru do 3 centimetra.
Zaraženi dijelovi lista poprimaju crvenkasto - smeđu boju, a na starim listovima nastaju žuta do crvenkasta polja, koja postupno počinju smeđiti, a tkivo se suši i odumire. Zaraženi listovi izvor su zaraze bolesti za sve ostale zdrave organe. Vinograd od ove bolesti vinove loze možete zaštititi tako da uzgajate sorte otporne na peronosporu, a ako vinograd podižete na niskom tlu, neka to bude na mjestu koje je izloženo propuhu.
Osim toga, plod možete zaštititi od bolesti vinove loze skidanjem vršaka kojima se odstranjuju i zaraženi listovi, te prskanjem koje je poželjno obaviti 4 do 6 puta u godini kako bi se postigla zadovoljavajuća zaštita od bolesti vinove loze.
Druga bolest vinove loze je pepelnica. Pepelnica je prvi put zabilježena 1845. u Londonu, a u idućih šest godina proširila se u svi zemljama Mediterana. Ova bolest vinove loze napada listove, zelene izboje, vitice, cvat i bobe. Pepelnica se očituje na svim zelenim dijelovima. Na licu zaraženih listova pojavljuje se bjelkasta prevlaka, koja čini da napadnuti dijelovi zaostaju u rasti, te dolazi do kovrčanja i uvijanja lista, a kod jačih zaraza dolazi so sušenja čitavog lista. Najveću štetu pepelnica napravi na bobama. Bobe grožđa koje su zaražene zaostaju u razvoju te pucaju. Osjetljive vinske sorte su Chardonnay, Borgonja, Carignan, Plemenka i Portugizac. Od pepelnice je najbolje vinsku lozu zaštititi fungicidima.
Bolesti vinove loze čiji je uzročnik najkasnije otkriven je crna pjegava rozgva. Uzorak ove bolesti je pronađen tek 1973.godine, a crna pjegava rozgva je bolest vinove loze koja biljku postupno iscrpljuje i time smanjuje urod iz godine u godinu. Posljedica bolesti je usporen rast mladica i sušenje listova na njima. Ova bolest vinove loze dovodi do postupnog odumiranja zaraženog čokota, a uspjeh borbi protiv bolesti postaje vidljiv tek upornom zaštitom nakon dužeg vremena. Na ovu bolest vinove loze osjetljive su sve sorte.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
