Monilioza ili palež (Monilinia linhartiana)
spada u bolesti dunje koje se javljaju uglavnom na
lišću i to već na samom početku cvatnje.
Pojedini listovi počinju venuti te dobivati smeđu boju ili
nekrotizirati uzduž lisnih nervi.
Na listovima se pojavi baršunasta prevlaka od micelija gljive.
Micelij gljive ima miris po bajamima i tako privlači insekte,
koji zatim prenose spore ili konidije gljive na
cvjetove.
Zatim se razvija zaraženi plod i to samo do veličine lješnjaka
koji onda ostaje visjeti na izboju sve do jeseni kada obično
opadne.
Iz plodova gljiva prelazi i u same izboje koji se suše i
nekrotiziraju.
Suzbijanje bolesti dunje
Kao preventivna mjera služi kasno zimsko prskanje uoči kretanja
pupova fungicidima na bazi bakra, ali i poslije cvatnje, jer
dunja dobro podnosi bakrene fungicide. Osim bakrenih fungicida
mogu se koristiti i neki drugi organski fungicidi na bazi
metirama.Preporučuje se i odstraniti sve "mumificirane plodove"
nakon cvatnje te odrezati sve osušene izboje.
Pepelnica dunje (Podosphaera oxyacanthae) spada u bolesti dunje koje se javljaju se na lišću u vidu pepeljaste sivobijele prevlake, koja predstavlja površinski micelij gljive. Ova bolest dunje, obično se javlja dosta kasno tijekom vegetacije, pa ne čini veće probleme na dunji. Razvoju bolesti pogoduje vlažno i toplo vrijeme.
U slučaju jače zaraze ovom bolešću simptomi se mogu javiti i na
plodovima.
Za suzbijanje ove bolesti dunje koriste se neki od fungicida na
bazi sumpora, kao i za druge pepelnice, no u pravilu se ova
bolest uopće ne suzbija.
Dunje su u vlažnim uvjetima sklone gljivičnim oboljenjima, zbog
kojih listovi i plodovi mogu prerano otpasti.
Da bismo izbjegli bolesti dunje, stabla dunja treba
prskati bordoškom juhom - mješavinom bakrenog sulfata i
gašenog vapna - neposredno prije cvatnje i još jednom odmah nakon
cvjetanja.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
