Povrtna biljka jam je višegodišnja, trajna biljka kčiji se gomolj može prirpemiti na više načina. Kultivirana je u Zapadnoj Africi, Aziji i Južnoj Americi. Zanimljivo je da ga ima oko 600 vrsta, što ga čini rasprostanjenijim od primjerice - batata. Najveći proizvođač jama je Nigerija, a nakon nje idu Gana i Obala Bjelokosti.  Nigerija donosi čak 74% svjetske proizvodnje jama.

Neke njegove vrste mogu se skladištiti na dulje vrijeme i to zamrzavanjem. Vrlo je otporna biljka pa može dugo stajati nakon što se izvadi i očisti. Jam se može prirpemati na više nčina, a njegova prirpema slična je kako kod krumpira i batata jer se za prehranu koristi njegov gomolj. Može se peći, pržiti, kuhati, peći na žaru, pasirati, dimiti i sušiti. Kao i krumpir - nije zdrav ukoliko se jede sirov. Sirovi jam može izazvati probavne smetnje, povišenu tjelesnu temperaturu i mučnine. Od njega možete raditi juhe pa čak i kolače jer su neke vrste izrazito slatke. 

Jam je bogat vitaminom K i u sebi sadrži mnogo kalija, stoga možemo zaključiti da je dobar za zube, kosti, kosu i nokte. 

Budući da ima debelu koru, jako se teško guli. Njegova kora može omekšati zagrijavanjem, pa ga se prije guljenja može prokuhati u vodi kako bi se kora lakše skinula. Gomolj jama je jako velik, a najčešće teži oko 5 kilograma. Bilo je i slučajeva kada je gomolj jama izrastao čak jedan i pol mtear, a težio čak 70 kilograma. 

​​​ Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil