Beringov prolaz, morski prolaz između Azije (Čukotski poluotok) i Sjeverne Amerike (poluotok Aljaska); spaja Arktički ocean (Čukotsko more) s Tihim oceanom (Beringovo more). Širok 86 km na najužem dijelu, prosječne dubine 30 do 50 m.
dijeli obale dvaju otoka koje su udaljene na najužem mjestu samo 3,8 kilometara, a između njih prolazi datumska granica.
Unutar prolaza su Diomedovi otoci posred kojih prolazi datumska granica i državna granica između Rusije i SAD-a.
Od listopada do kolovoza Beringov je prolaz pokriven plovnim ledom.
Postoji teorija da ga je prvi otkrio njime prošao Dežnjov (1648), a zatim Vitus Jonassen Bering (1728), no zvanično je da je dana 27. kolovoza 1728. danski pomorac Vitus Bering postao je prvi stranac koji je otkrio Diomedove otoke (mnogo prije njega na otocima su živjeli Eskimi), otočnu skupinu smještenu na području između Sjeverne Amerike i Azije. Gospodarska važnost Beringova prolaza porasla je otvaranjem Sjevernoga morskog puta (1935). Tijekom ledenog doba, kada je razina mora bila 100-tinjak m niža, Beringov je prolaz je bio kopnena veza između Azije i Amerike koja je omogućila migraciju biljaka, životinja i ljudi.