Nestanak Aralskog mora u središnjoj Aziji jedna je od najvećih prirodnih katastrofa. Trebalo je samo 40 godina da Aralsko more (ili jezero kako ga neki nazivaju),  presuši i da ribarske luke nestanu u pustinji, ali u jednom malom dijelu jezera voda se vraća i budi nadu.Nekoć jezero i ribarska luka, a danas pustinja. Aralsko more je poznato kao jedno od najzagađenijih područja na svijetu, jer su ga koristili za testiranje oružja i odlagalište industrijskog otpada. Aralsko more obuhvaćalo je 17 160 km² 2004. godine. Do 1960. bilo je površinom četvrto jezero svijeta (68 000 km²). 

Površina Aralskog mora smanjila se u proteklih pedesetak godina za 60%, a obujam vode za 80%. Isušivanje je ekološka katastrofa svjetskih razmjera. 

Leži 52 m iznad razine mora. Nakon što su sovjetske vlasti radi natapanja plantaža pamuka preusmjerile tokove rijeka Amu-Darje i Sir-Darje, koje su ga opskrbljivale vodom, površina mu se naglo smanjuje (28 687 km², 1998; 17 160 km², 2004). Povećani salinitet (45‰) uništio je gotovo sve oblike života u Aralskom moru i oko njega. Nekadašnje luke nalaze se i pedesetak kilometara od jezera, a propali su ribolov i industrijska preradba ribe.