Nestanak Aralskog mora u središnjoj Aziji jedna je od najvećih
prirodnih katastrofa.
Trebalo je samo 40 godina da Aralsko more (ili jezero
kako ga neki nazivaju), presuši i da ribarske luke
nestanu u pustinji, ali u jednom malom dijelu jezera voda se
vraća i budi nadu.Nekoć jezero i ribarska luka, a danas
pustinja.
Aralsko more je poznato kao jedno od najzagađenijih
područja na svijetu, jer su ga koristili za testiranje
oružja i odlagalište industrijskog otpada.
Aralsko more obuhvaćalo je 17 160 km² 2004.
godine. Do 1960. bilo je površinom četvrto jezero svijeta (68 000
km²).
Površina Aralskog mora smanjila se u proteklih pedesetak godina za 60%, a obujam vode za 80%. Isušivanje je ekološka katastrofa svjetskih razmjera.
Leži 52 m iznad razine mora. Nakon što su sovjetske vlasti radi
natapanja plantaža pamuka preusmjerile tokove rijeka Amu-Darje i
Sir-Darje, koje su ga opskrbljivale vodom, površina mu se naglo
smanjuje (28 687 km², 1998; 17 160 km², 2004).
Povećani salinitet (45‰) uništio je gotovo sve oblike
života u Aralskom moru i oko njega. Nekadašnje luke
nalaze se i pedesetak kilometara od jezera, a propali su ribolov
i industrijska preradba ribe.
