Usprkos velikoj popularizaciji LCHF dijete sve je više ljudi koji se većinom hrane namirnicama biljnog podrijetla, a povremeno jedu meso. Time se pojavljuje i novi prehrambeni trend – fleksiterijanstvo.
No, što je zapravo fleksiterijanstvo? Kao što naziv sugerira, izvedenica nastala od fleksibilno i vegetarijanstvo, fleksiterijanstvo se definira kao pretežito vegetarijanska prehrana koja povremeno uključuje konzumaciju namirnica životinjskog podrijetla poput mesa, ribe, jaja te mlijeka i mliječnih proizvoda.
Koliko se zapravo može biti fleksibilan?
Fleksiterijanstvo ne govori striktno koliko grama namirnica životinjskog podrijetla može neka osoba konzumirati tijekom određenog perioda. Naime, svaka osoba prilagođava vid prehrane kako njoj najviše odgovara. Tako postoji cijeli niz mogućnosti od slobodnijih, gdje ljudi ograniče konzumaciju namirnica životinjskog podrijetla na jedan obrok dnevno, drugi ih konzumiraju jednom tjedno ili rasporede određenu masu, npr. 250-500 grama, tijekom cijelog tjedna.
Također, određeni broj ljudi prakticiraju u potpunosti vegetarijansku prehranu, osim u situacijama kada su na sastancima, večerama ili obiteljskim okupljanjima gdje naprave ustupke.
Zanimljivo je da zagovornici fleksiterijanstva ističu da bit ove prehrane nije isključivanje namirnica životinjskog podrijetla već donošenje pametnijih izbora hrane u cjelini. S time da stavljaju naglasak na minimalnoj konzumaciji industrijski prerađenih namirnica, a na povećanom unos cjelovitih žitarica, povrća, voća, leguminoza, sjemenki i orašastih plodova.
Fleksiterijanstvo kao prehrana za smanjenje tjelesne mase
Termin kao takav, nastao je unazad petnaestak godina, a 2008 je i objavljena knjiga američke dijetetičarke Dawn Jackson Blatner pod nazivom "Fleksiterijanska dijeta: pretežito vegetarijanski način gubitka suvišnih kilograma, poboljšanja zdravlja, prevencije bolesti i produljenje života“. Dijetetičarka Blatner navodi kako se namirnice animalnog podrijetla ne moraju u potpunosti eliminirati kako bi uživali u zdravstvenim prednosti vegetarijanske prehrane.
Prema Blatner fleksiterijanstvo se dijeli na tri razine:
1. Početna razina – osobe prakticiraju vegetarijansku prehranu 2 puta tjedno, a konzumiraju namirnice životinjskog podrijetla 5 puta na tjedna ili ograniče njihovu konzumaciju na oko 750 g tjedno.
2. Napredna razina - osobe prakticiraju vegetarijansku prehranu 3-4 puta tjedno, a konzumacija namirnica životinjskog podrijetla svedena je na oko 500 g tjedno.
3. Ekspertna razina – konzumacija namirnica životinjskog podrijetla svedena je na 2 dana u tjednu tj. ograničenije 270 g tjedno.
Također, ako se radi o fleksitrijanskoj redukcijskoj dijeti, preporučeni dnevni unos energije kreće se oko 1500 kcal. Dnevni jelovnik je podijeljen na 3 glavna obroka, od čega doručak iznosi 300 kcal, ručak 400 kcal i večera 500 kcal, te dva međuobroka od po 150 kcal.
Kao i druge redukcijske dijete, Blatner kroz fleksiterijanstvo naglašava važnost tjelesne aktivnosti. Poželjno je odraditi umjereni aerobni trening od 30 minuta 5 puta tjedno ili trening visokog intenziteta od 20 minuta 3 puta na tjedan uz kombinaciju s dva treninga snage.
