Klima, a time i klimatske promjene su toliko složene da ih čovjek teško može objektivno i cjelovito sagledati. Srećom, koliko smo točno nagrabusili, i koliko nam je još vremena ostalo mogla bi analizirati umjetna inteligencija.
„Od prvog izvještaja o procijenjenom broju znanstvenih radova 1990, svake godine se objavljuje eksponencijalno više radova (na temu klime i klimatskih promjena)“, piše u novom radu dana analitičar Max Callaghan, upozoravajući na rastući probem, prenosi Science Alert
Od stabala se ne vidi šuma
„Ovaj rast radova o klimatskim promjenama doveo je analizu do ruba ljudskih mogućnosti“, dodaje Callaghan, ističući kako čak ni uobičajeni meta-radovi ne pomažu previše jer istodobno mogu obuhvatiti tek desetak do stotinjak istraživanja. Pojednostavljeno, znanstvenici teško mogu sagledati čitavu sliku i međuovisnost rezultata svih novoobjavljenih radova.
No Callaghan misli kako je na pragu rješenja. Koristeći umjetnu inteligenciju, pročešljao je 100.000 znanstvenih radova koji istražuju detalje klimatskih promjena.
Koristeći enormni broj podataka, umjetna inteligencija je detaljno, po kontinentima prikazala detaljne promjene u okolišu koje su posljedica klimatskih promjena, te ih interpretirala u kontekstu ljudskog utjecaja na okoliš.
Znanstvenici ističu kako je ovo vrijedan alat, ali u njegovom korištenju moramo biti oprezni.
"Dok tradicionalne procjene mogu biti relativno precizne, ali nepotpune slike, naš pristup uz pomoć strojnog učenja generira opsežnu preliminarnu, ali prilično neizvjesnu kartu", pišu istraživači.
Crno nam se piše
A slika koju je dala umjetna inteligencija prilično je mračna.
Prema studiji, 80 posto globalne kopnene površine (isključujući Antarktik) već pokazuje trendove rasta temperatura i/ili oborina koji se barem djelomično mogu pripisati ljudskom utjecaju na klimu - a te klimatske promjene već utječu na 85 posto svjetskog stanovništva.
Za otprilike polovicu (48 posto) svjetskog zemljišta (na kojem živi tri četvrtine (74 posto) svjetske populacije) postojala je jasna veza između utjecaja na okoliš i trendovima rasta temperature ili oborina.
Drugim riječima, na mjestima kao što su zapadna Europa, Sjeverna Amerika te južna i istočna Azija, postoji mnogo preklapanja između utjecaja na prirodni svijet i istraživanja doprinosa koji je čovjek uzrokovao klimatskim promjenama.
Poticaj za popunjavanje rupa
Na drugim mjestima, međutim, veze nisu toliko jake - ali možda samo zato što, ironično, nema dovoljno radova koji se bave tim specifičnim regijama.
"Nedostatak dokaza u pojedinim studijama posljedica je toga što se ta mjesta manje intenzivno proučavaju, a ne zato što u tim područjima nema utjecaja", sugeriraju istraživači, ističući kako je ovaj "jaz u atribuciji" posljedica oba geografska obilježja (negostoljubivi ili rijetko naseljena područja) i ekonomski uvjetu (zemlje s niskim prihodima znatno su manje proučavane).
"U konačnici, nadamo se da će naša globalna, automatizirana baza podataka potaknuti da se počnu proučavati nedovoljno istražena područja i fenomeni“, zaključuje tim
