Sveti Nikola, čiji se blagdan slavi 6. prosinca, jedan je od najomiljenijih svetaca. Njegova životna priča i legende koje ga prate stoljećima inspirirale su dugu tradiciju darivanja djece na taj dan. Jedna od legendi kaže da je jednom smirio uzburkano more, zbog čega postaje zaštitnikom mora i mornara. Druga kaže da je svojim blagoslovom ozdravio dijete kojem je u grlu zapela riblja kost, te postaje zaštitnikom djece.
Tko je sveti Nikola?
U bogatoj obitelji, u pokrajini Liciji u Maloj Aziji, u 3. stoljeću rođen je sveti Nikola. Prema predaji Nikolini roditelji nisu mogli imati djece pa su molili Boga da dobiju dijete. Kada im se želja ostvarila dobili su sina i nazvali ga Nikola po stricu biskupu. No Nikolini roditelji brzo su preminuli i on je ostao sam. Naslijedio je bogatstvo koje koristi za darivanje i pomoć siromašnima i djeci.
Mladi Nikola odlazi u školu za svećenika u čemu ga vodi njegov stric biskup u gradu Miri. On ga upućuje na svetost i pobožnost. Postao je biskup u gradu Miri, gdje je služio do svoje smrti 6. prosinca 327. godine. Zbog turskih osvajanja, njegove relikvije kasnije su prenesene u talijanski Bari, gdje se čuvaju i danas. Kao biskup sveti Nikola živio je skromnim životom, a prema narodnim vjerovanjima činio je i čuda. Njemu u čast podignute su brojne crkve, a u Hrvatskoj povijesno je značajna ona koja se nalazi kod Nina.
Legenda o tri kćeri
Najpoznatija legenda o svetom Nikoli, koja je utemeljila tradiciju darivanja, govori o siromašnom ocu s tri kćeri koje se nisu mogle udati jer nisu imale miraz. U to vrijeme, miraz je bio ključan za sklapanje braka, a bez njega su mlade žene često ostajale neudane, što je predstavljalo veliku sramotu za obitelj. Saznavši za njihovu tešku situaciju, Nikola je odlučio pomoći. Tri noći zaredom, pod okriljem mraka, tajno je ubacivao vreće pune zlatnika kroz prozor njihove kuće. Kada bi se obitelj ujutro probudila i pronalazila zlatnike nije znala tko je tajni dobročinitelj.
Simbolika darova u čizmici
Prema jednoj verziji ove legende Nikola je posljednju vreću sa zlatnicima ubacio kroz dimnjak. Igrom slučaja vreća je pala u čarapu koja se sušila kraj ognjišta. Taj je čin postao inspiracija za današnji običaj ostavljanja darova u čizmicama.
Osim toga prema narodnoj predaji, koja se stoljećima prepričava, Nikola je svake večeri obilazio domove, tražeći čiste čizmice marljive djece. Ostavljao je u njima male darove kao simbol pažnje i nagrade za trud i marljivost.
Krampus: Mračni pratitelj svetog Nikole
Krampus je fascinantno mitsko biće čije korijene nalazimo duboko u pretkršćanskim germanskim tradicijama. Taj intrigantan lik, koji je stoljećima plijenio maštu ljudi diljem srednje Europe, prikazuje se kao zastrašujuće stvorenje. Njegovo tijelo prekriveno je gustom, tamnom dlakom, a na glavi ima rogove koji dodatno naglašavaju njegov demonski izgled. Često ga se prikazuje okovanog teškim lancima, što simbolizira kontrolu njegove divlje prirode.
Podrijetlo imena Krampus upućuje na njegovu zastrašujuću pojavu. Ono potječe od staronjemačke riječi "krampen", što znači kandža, a aludira na njegove oštre, zakrivljene nokte kojima, prema legendi, kažnjava neposlušnu djecu.
Iako u svojim počecima Krampus nije imao nikakve veze sa svetim Nikolom, narodna vjerovanja dovela su do njihova povezivanja. Tijekom stoljeća, kako su se različite tradicije miješale i stapale, Krampus je uveden u blagdanske običaje srednjoeuropskih zemalja. Postao je svojevrsna protuteža dobroćudnom svetom Nikoli, preuzimajući ulogu njegovog mračnog pratitelja. Ovaj sukob dobra i zla, nagrade i kazne, postala je središnji element u proslavama blagdana svetog Nikole u mnogim krajevima.
Simbolika šibe
Krampusova šiba, kao jedan od najprepoznatljivijih simbola te mitske figure, nosi duboko značenje u tradiciji blagdana svetog Nikole. Iako potječe od vjerovanja da je šiba služila za tjeranje zlih duhova ova se jednostavna grančica zapravo duboko urezala u kolektivnu svijest mnogih generacija. Postala je sinonimom upozorenja djeci da budu dobra tijekom cijele godine, ali istovremeno i podsjetnik na važnost dobrote u životu općenito.
Duga tradicija pretvorila je Krampusa u zastrašujuće, ali pravedno biće, koje ostavlja šibu u čizmicama djece kako bi ih podsjetio da dobrota i poslušnost nisu jednokratni nego se radi o procesu koji zahtjeva stalan trud. Odatle običaj da se nekoj djeci uz šibu ostavi i darove od svetog Nikole. Tako se želi potaknuti lijepo ponašanje tijekom cijele godine, a ne samo u dane blagdana svetog Nikole.
Sveti Nikola - omiljeni blagdan najmlađih
Do danas se tradicija Svetog Nikole održala diljem Europe, iako u različitim oblicima i s ponekim lokalnim varijacijama. U Hrvatskoj, ovaj blagdan zauzima posebno mjesto u srcima najmlađih. Djeca s nestrpljenjem i uzbuđenjem čiste čizmice, pazeći da budu besprijekorne, a zatim ih s nadom ostavljaju na prozore ili kraj vrata u noći s 5. na 6. prosinca. Ovaj lijepi i topao ritual prenosi se s generacije na generaciju, a atmosfera radosti i iščekivanja čini ga posebno veselim.
Nekad je sveti Nikola u čizmicama ostavljao orahe, jabuke i bombone, a danas se među darovima često nađu igračke. No bez obzira na prilagodbu običaja, darivanje dobre i ostavljanje Krampusove šibe nestašnoj djeci još uvijek zadržava bit širenja dobrote, nesebičnosti i brige za druge ljude. Roditelji taj dan često koriste za razgovore s djecom o važnosti dobrih dijela, što održava duh omiljenog sveca i u današnje vrijeme.
Kao zaštitnik djece, pomoraca i siromašnih, sveti Nikola utjelovljuje vrijednosti koje nadilaze vjerske i kulturne granice. Njegova priča i legende koje ga prate stoljećima inspiriraju nas da budemo bolji ljudi i podsjećaju nas na važnost brige za druge, empatiju i suosjećanje.
No jeste li očistili svoju čizmicu? Ako niste još stignete, možda sveti Nikola i vama u noći dođe na vrata. I nemojte se plašiti Krampusove šibe, ako i ona osvane u čizmici možda stigne samo kao podsjetnik da dobrotu i ljubav prema drugima trebamo širiti cijele godine.
POGLEDAJTE VIDEO | Cijela Hrvatska diše za Vukovarske leptiriće: Prikupljaju se donacije, uređuje se dom za djecu s teškoćama
