Za Kelte, kao i keltski jezik, vjeruje se da su bili prvi na području današnje Europe. Danas, keltskim jezikom služi se manje od dva milijuna ljudi u cijelom svijetu. Osnovne podgrupe keltskog jezika, neke gotovo potpuno zaboravljene, su bretonski, škotsko-gealski, irsko-gealski i velški.
Velški je nacionalni jezik u Walesu, a govori se i u nekim dijelovima Kanade i Australije. Škotsko-gealskim, odnosno škotskim govori manje od nekoliko stotina tisuća ljudi u Škotskoj, Kanadi i Australiji, dok irsku verziju gealskog govori jedna četvrtina stanovništva Irske te se govori i u Americi. U zapadnoj Bretanji, u Francuskoj, još ga koristi 500.000 ljudi iako većinom pasivno, a neki ga se samo sjećaju. Keltska imena su imena nekih drugih bogova koji su se prizivali prije kršćanstva. Česta imena su Lleu (bog trgovine) ili Brighid (božica poezije). Valja spomenuti i mitološke ličnosti poput Myrddina, legendarnog čarobnjaka kralja Artura te Emer, ženu sa šest vrlina. Djeci se daju imena čije korijenske osnove leže u riječima povezanim s ratom i hrabrošću, kao što su Cadogan (počasna bitka), Cathaoir (kao rat) ili Fearghal (hrabar čovjek). Djelomični utjecaj kršćanstva ostavio je trag u imenima poput Iarlaith, Maedoc, Mungo ili Ninian, imena keltskih svetaca zaštitnika.
arti-200011064073006 arti-200011064072006