Problemi s učenjem, koje osnovnoškolci, srednjoškolci i studenti imaju, često nisu uzrokovani ni lijenošću, niti težinom gradiva. Problemi s učenjem postoje zato što školarci, kao uostalom i brojni koji su svoje školovanje već okončali, nikada nisu naučeni kako učiti.
Dio učenika samostalno pronalazi za sebe adekvatne načine, a oni manje sretni cijeloga života ne otkriju na koji način gradivo svladati bez previše muke.
Prema mišljenju psihoterapeutkinje i sociologinje Anje Melcher, kao i brojnih njenih kolega, problemi s učenjem postoje zato što ne znamo kako učiti.
"Ne poznajemo načine planiranja, organizacije ni realizacije procesa učenja u školi niti na fakultetu. Od nas se očekuje da svakodnevno, s razumijevanjem, usvajamo različite sadržaje i učimo gradivo iz različitih područja, a nitko nas nije upoznao s postojećim i provjerenim strategijama koje nam omogućavaju efikasnije i efektnije učenje", tvrdi Melcher koja svoj rad posvećuje upravo treninzima učenja namijenjenima djeci i mladima.
Frustracija i odbojsnot prema učenju
Posljedica nepoznavanja odgovarajuće metode učenja, koja je pojedincu najprirodnija i najviše mu odgovara, dovodi do frustracija, odbojnosti prema učenju ili do previše vremena provedenog u nastojanju da se gradivo svlada.
Koncept učenja učenja kod nas je još relativno nov, no u posljednje vrijeme dobiva sve više pažnje te sve veći broj stručnjaka prepoznaje potrebu za održavanjem treninga odnosno radionica učenja.
Na takvim se edukativnim radionicama prvo dijagnosticira djetetu svojstven, najprirodniji stil učenja.
Najprirodniji stil učenja
"Neka su djeca vizualni tipovi, drugima odgovara primanje informacija auditivnim putem, treći su vise taktilni/kinestetski tipovi i za usvajanje informacija potrebne su im manipulativne aktivnosti ili kretanje ili pak koriste više kanala, u različitim omjerima. Kada poznajemo dominantne kanale primanja informacija, djetetu možemo pristupiti na odgovarajući način te mu pomoći da aktivira svoje prirodne potencijale i učenju pristupi motivirano i sa znatiželjom", govori Melcher.
Nakon tog prvog koraka svladavaju se strategije učenja.
Prema riječima Anje Melcher, učinci pohađanja radionica učenja vide se odmah po njihovu završetku i iz njena iskustva rezultati su odlični.
"Djeca se u školske klupe vraćaju samopouzdano, uvjereni da sada znaju i mogu savladati gradivo te posljedično ostvaruju bolje rezultate", tvrdi.
Dodaje i kako radionice učenja nisu rezervirane isključivo za djecu: "Danas živimo u informatičkom dobu, informacije se množe nevjerojatnom brzinom, a većini ljudi potrebna je tehnika koja će im omogućiti brže završavanje škole, brže savladavanje novina u poslu, efikasnije učenje stranih jezika, brže pretraživanje interneta i slično".
Svima koji se pak odluče samostalno unaprijediti daje nekoliko savjeta.
1. Prije nego krenete učiti, pregledajte poglavlja. Pročitajte uvodno poglavlje, naslove i podnaslove, kao i sažetak zadnjeg poglavlja. Na taj način dobivate širu sliku i imate u glavi strukturu onoga što ćete raditi te ćete znati što s čim možete povezati.
2. Podijelite gradivo u manje dijelove koje možete naučiti za kraće vrijeme. Natjerajte sebe da završite jedan manji zadatak i tek onda nastavite sa sljedećim.
3. Prvo učite teže gradivo, a zatim lakše. Bolje ćete učiti ako naizmjenično budete učili predmete koji su međusobno različiti, npr. prije matematike učite povijest ili hrvatski jezik.
4. Koristite razdoblja najveće budnosti i koncentracije za učenje teških dijelova gradiva. Najlakše je učiti rano ujutro, sat vremena nakon buđenja jer tada mozak najlakše apsorbira informacije i podatke.
5. Postavljajte pitanja i potpitanja. Pretvorite svaki naslov u pitanje. Na primjer, naslov „Osnovni aspekti programiranja” može postati „Što su osnovni aspekti programiranja?” Postavljanjem pitanja prije početka aktivnog učenja sačuvat ćete snagu za memoriranje bitnih informacija.
6. Podvucite i označite najvažnije dijelove teksta. Vrlo je važno podvlačenje i označavanje samo važnih dijelova teksta. Najbolje je u tu svrhu koristiti markere različitih boja.
7. Razmišljajte kada čitate gradivo. Aktivno čitanje je vrlo korisna strategija za povećanje efikasnosti učenja.
8. Kada završite s čitanjem i podcrtavanjem gradiva, potrebno je prepričati pročitano. Lekciju pokušajte ponoviti vlastitim riječima.
9. Opustite se poslije učenja.
