Novi statistički podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, objavljeni u bazi Školski e-Rudnik, ponovno su rasplamsali raspravu o stanju u hrvatskom školstvu. Hladni statistički pokazatelji otkrili su poražavajuću činjenicu: u školskoj godini 2024./2025., čak 262 učenika koja su iz određenog predmeta imala zaključnu ocjenu odličan, na državnoj maturi iz tog istog predmeta dobila su jedinicu. Ova diskrepancija između školskog uspjeha i vanjskog vrednovanja izazvala je žestoku reakciju javnosti, a jedna od najaktivnijih rasprava povela se na Redditu.

Raspravu je pokrenuo korisnik kkorelli koji je uz statističke podatke postavio provokativno pitanje: "Gdje su sada sindikati i prosvjedi?". Tajming ove objave nije slučajan. Naime, početkom veljače 2026. godine, tenzije između vlade i školskih sindikata bile su na vrhuncu zbog pregovora o osnovici plaća i materijalnim pravima. Korisnik je time sugerirao licemjerje sustava u kojem se traže veća prava i povišice, dok istovremeno stotine odlikaša padaju na testovima koji bi trebali biti odraz njihova znanja.

Prema podacima, najviše "lažnih odlikaša" palo je na hrvatskom jeziku, njih čak 146, dok je matematiku palo 107 učenika s peticom. Engleski jezik pokazao se kao manji problem sa svega jedanaest takvih slučajeva.

Komentatori na Redditu nisu štedjeli riječi kritike prema sustavu koji dopušta ovakve anomalije, a mnogi su istaknuli kako je ovo samo vrh sante leda. Jedan od najpopularnijih komentara ponudio je osobnu anegdotu koja savršeno ilustrira problem kriterija. Korisnik navodi kako je tijekom srednje škole imao dvojku iz matematike, ali je kasnije bez problema završio FER, dok je učenica iz njegove generacije s prosjekom 5.0 pala matematiku na maturi. Ova priča potaknula je niz sličnih svjedočanstava koja sugeriraju da u mnogim školama ocjene više nisu mjerilo znanja, već rezultat linije manjeg otpora ili pritisaka. Fenomen "poklanjanja ocjena" postao je toliko raširen da se postavlja pitanje ima li zaključna ocjena ikakvu težinu pri upisu na fakultete.

'GODINAMA U BURNOUTU' /

Liječnica otvorila dušu o toksičnim odnosima u hrvatskom zdravstvu, lavina reakcija sve otkrila

Pritisak roditelja i linija manjeg otpora

Veliki dio rasprave usmjerio se na ulogu roditelja u stvaranju "superodlikaša". Komentatori ističu da je ključna razlika između škole i mature u tome što na maturu "nečija mamica ne može doći urlati da se njenom sunašcu poveća ocjena". U učionicama je situacija drugačija. Nastavnici su često izloženi pritiscima roditelja koji ne prihvaćaju činjenicu da njihovo dijete možda nije za najvišu ocjenu. Strah od prosvjetne inspekcije, koju roditelji nerijetko koriste kao oružje pritiska, tjera nastavnike da popuste i zaključe nerealno visoke ocjene kako bi si osigurali mir. 

Neujednačeni kriteriji ocjenjivanja

Osim pritisaka, problem leži i u neujednačenim kriterijima. Dok u nekim gimnazijama, poput zagrebačkog MIOC-a, petica zahtijeva iznimno znanje, u mnogim strukovnim ili manjim srednjim školama kriteriji su znatno niži. To dovodi do situacije gdje učenici s "poklonjenim" peticama dolaze na fakultete i doživljavaju šok jer nemaju radne navike ni predznanje potrebno za akademski uspjeh. Matura je u tom kontekstu prepoznata kao nužan korektiv i "jednako mjerilo za sve", unatoč manama. Korisnici su istaknuli da bi kaos bio potpun kada bi se upisi na fakultete vršili isključivo na temelju srednjoškolskih ocjena, jer bi tada svi hrlili u škole koje su na glasu kao "lagane".

KONOBARENJE VS. VARENJE /

Zatražio savjet za promjenu karijere, odgovori otkrili surovu realnost hrvatskog ugostiteljstva

Postoji li rješenje? Skandinavski model i prijemni ispiti

U potrazi za rješenjima, dio zajednice zaziva radikalne promjene po uzoru na skandinavski model obrazovanja, gdje je naglasak na usvajanju znanja kroz projekte i stvarnu primjenu, a ne na pukom skupljanju ocjena. Ipak, skeptici brzo odgovaraju da se takav sustav teško može implementirati na Balkanu zbog mentaliteta koji vrednuje formu ispred sadržaja. Drugi pak predlažu povratak prijemnih ispita na svim fakultetima ili uvođenje "male mature" za upis u srednje škole, kako bi se smanjila važnost ocjena iz osnovne škole koje su također podložne inflaciji.

Pojedini sudionici rasprave smatraju da bi škole i profesori čiji učenici masovno podbacuju na maturi unatoč visokim zaključnim ocjenama trebali snositi posljedice. Predlaže se usporedba ocjena kroz godine i penalizacija onih kod kojih se pokaže značajan nesrazmjer. Međutim, protuargument je da bi se time škole pretvorile u "tvornice za prolazak mature", fokusirajući se samo na trikove za rješavanje ispita umjesto na širinu obrazovanja. Iako je matura samo jedan ispit i moguće je imati loš dan, brojka od 262 ''posrnula'' odlikaša, uz još 1528 onih koji su s peticom dogurali tek do dvojke na maturi, ukazuje na sustavni problem koji se ne može pripisati samo tremi ili lošem danu. Dok se sindikati bore za veće plaće, podaci sugeriraju da je hrvatskom školstvu potrebna puno dublja reforma od same korekcije koeficijenata.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU 

NEMA LJEPŠIH /

Odlučilo više od 17.000 ljudi: Ove nacije su najprivlačnije na svijetu

POGLEDAJTE VIDEO Idealno za hladne dane: Krem juha od cvjetače s hrskavim iznenađenjima