Genetsko nasljeđivanje dobivamo od oba roditelja – pola od majke, a pola od oca. U spiralnoj molekuli koju nazivamo DNK “zapisane” su sve informacije koje su potrebne organizmu da bi preživio i prilagodio se okolini.
Ali, naši roditelji putem svog DNK mogu nam prenijeti i niz pogrešnih informacija, odnosno nedostatke svojih gena. Ipak, to ne znači da će dijete, na primjer, nositi naočale jer ste vi kratkovidni, nego samo postoji ta vjerojatnost.
ALERGIJA
Kako se nasljeđuje: Ako su oba roditelja alergična, vjerojatnost da će se ona pojaviti i kod djeteta je oko 60 posto. Ako je samo jedan roditelj alergičan, rizik je oko 40 posto, ali ako u obitelji nema ovih tegoba, šanse su manje i padaju na 10 posto.
Uz nasljedne sklonosti, ove neugodne bolesti mogu biti izazvane i nizom drugih faktora, na primjer učestalim kontaktom s alergenima (tvari koje izazivaju alergiju), načinom života (gradsko stanovništvo češće obolijeva nego seosko)… Alergeni mogu biti različiti, a među one najčešće ubrajaju se kućna prašina, prašinska grinja, različite vrste peludi i namirnice (mlijeko, žitarice, voće).
Što trebate učiniti? Jednostavnim testiranjem na koži nakon navršene druge godine života može se utvrditi je li riječ o alergiji, a kod djece mlađeg uzrasta testira se krv. Kad se utvrdi dijagnoza, započinje se liječenje, ovisno o vrsti alergije.
KRATKOVIDNOST
Kako se nasljeđuje: Ako su oba roditelja kratkovidna, postoje veliki izgledi da će i dijete nositi naočale. Isto vrijedi i kad je netko u obitelji dalekovidan ili astigmatičan. I daltonizam, nesposobnost prepoznavanja boja (svih ili nekih) prenosi se s majke na mušku djecu.
Što trebate učiniti? Ako su oba roditelja “slabovidna”, povećana je vjerojatnost da će i dijete imati iste smetnje, pa bi ga trebalo odvesti na oftalmološki pregled već tijekom prve godine. U svakom slučaju, prvu kontrolu treba napraviti s tri godine.
KARIJES I BOLESTI ZUBA
Kako se nasljeđuje: Istina, karijes je bolest prouzrokovana bakterijama, ali ima djece koja su mu sklona više nego neka druga, zato što i njihovi roditelji pate od bolesti zuba. Drugi problem je loš zagriz ili poremećaj u žvakanju uslijed nasljedne deformacije čeljusti.
Što trebate učiniti? Da biste spriječili pojavu karijesa, budite ustrajni u provođenju higijene usta, ali prije svega, vi trebate biti primjer svom djetetu. Kad vas vidi sa četkicom, oponašat će vas. Osim toga, vodite ga na stomatološke preglede svakih šest mjeseci. U slučaju da netko u obitelji ima izbačenu donju čeljust, posjetite stomatologa već u djetetovoj četvrtoj godini života.
DEPRESIJA
Kako se nasljeđuje: U slučaju da netko u obitelji pati od depresije (često je to majka), rizik se povećava na 40 do 50 posto, jer je "bolest duha" nasljedna. Naravno, riječ je o klinički dokazanoj depresiji, a ne o promjenama raspoloženja ili o razdobljima kad ste nervozni zbog umora i kad se osjećate kao da ne možete dalje. Osim toga, ono što se nasljeđuje je samo sklonost depresiji, a okolina u kojoj dijete raste može izazvati njen razvoj.
Što trebate učiniti? Pažljivo promatrajte svoje dijete, jer nije uvijek lako zapaziti simptome depresije. Slučajevi ove bolesti u obitelji mogu biti ozbiljan znak upozorenja.
DERMATITIS I PSORIJAZA
Kako se nasljeđuje: Ako u obitelji ima oboljelih od alergija, možda je i dijete naslijedilo sklonost atopijskom dermatitisu. Genetskim putem se prenosi i psorijaza, ali može se iskazati i nakon jake bakterijske infekcije (upala krajnika ili ždrijela) ili kod adolescenata nakon psihofizičkog stresa.
Što trebate učiniti? Kožu svog djeteta redovno mažite hidratantnom kremom i ne koristite parfimirane sapune. Odijevajte ga u tkanine od prirodnih vlakana.
ASTMA
Kako se nasljeđuje: Astma je bolest s dominantnim simptomom upale dišnih putova, praćena kašljem, iskašljavanjem i otežanim disanjem. Najčešće je kod mlađih bolesnika nastala uslijed alergije, dok se u srednjoj životnoj dobi javlja kao bronhijalna astma. Ako jedan od roditelja boluje od astme, vjerojatnost da će i dijete oboljeti iznosi oko 25 posto.
Što trebate učiniti? Ako posumnjate na alergiju, napravite testove (na koži ili u krvi), citološki pregled pljuvačke i bris nosa. Na osnovi nalaza i uspostavljene dijagnoze, poduzima se liječenje specifičnim lijekovima koji "stišavaju" alergijsku upalu. Terapija se provodi antihistaminicima i savjetuje se povećavanje vlažnosti zraka u prostoriji i izbjegavanje pušenja u kući. U dječjoj sobi ne bi se trebali biti sagovi, dok jastuk, pokrivač i zavjese trebate često prati. Iz kutije za igračke izbacite one plišane i krpene.
POREMEĆAJI U PREHRANI
Kako se nasljeđuje: U slučaju da su oba roditelja vrlo krupna, male su šanse da će njihovo dijete biti sitno. Međutim, hoće li dijete postati debelo ovisi o tome kako jede, odnosno kako su ga roditelji naučili. Ako se ne bavi sportom i provodi cijeli dan ispred računala ili televizora, imat će sve više kilograma.
Što trebate učiniti? Pripazite na prehranu i fizičke aktivnost.
