U nacionalnom parku četiri sata vožnje sjeverno od australskog Sydneya, vatra tinja izvan kontrole, i to već najmanje 6000 godina.
Poznata kao Goruća planina, tajanstveni podzemni požar najstariji je poznati požar na planetu. Neki znanstvenici procjenjuju da je možda daleko starija nego što trenutno mislimo.
Kad se zapali nemoguće je ugasiti
Smješten ispod planine Wingen u državi Novi Južni Wales (Wingen znači 'vatra' na jeziku lokalnog naroda Wanaruah, tradicionalnih čuvara zemlje), ovaj podzemni oganj je vatra u sloju ugljena - jedna od tisuća koje gori na bilo kojem vrijeme širom svijeta.
Jednom zapaljene, ove podzemne požare gotovo je nemoguće ugasiti. Polako, ali intenzivno, putuju kroz sloj ugljena koji se prirodno nalazi ispod Zemljine površine.
"Nitko ne zna veličinu požara ispod Wingena, možete samo naslutiti (na temelju tragova)", kaže Guillermo Rein, profesor termodinamike i plamena na Imperial Collegeu u Londonu u Velikoj Britaniji, za ScienceAlert.
“Vjerojatno je u pitanju kugla 5 -10 metara u promjeru, koja doseže temperaturu od 1000 stupnjeva Celzijevih”, objašnjava on.
Za razliku od tipičnog požara, vatra u sloju ugljena gori pod zemljom; tinja, što znači da nema plamena i više je kao žar na roštilju, a ne tipična vatra. Također prilično je različita od dramatičnih požara plinova u slojevima ugljena, za koje se zna da zapaljuju čak i vodu.
Požar na planini Wingen trenutno gori oko 30 metara pod zemljom i kreće se prema jugu brzinom od oko 1 metar godišnje.
Nema plamena, ali trag itekako vidljiv
Posjetite li nacionalni park – koji je otvoren za turiste – jedini trenutni dokaz njegovog postojanja je nešto dima i bijelog pepela, zemlja koja je topla na dodir, obojeno kamenje žute i crvene boje te miris sumpora koji je ispušta dok vatra sagorijeva i tali minerale planine.
No, iako je sada uglavnom nevidljiv, put kojim je vatra prošla postaje očit pomnijim istraživanjem, s nedavno izgorjelim područjima prekrivenim pepelom i bez biljnog svijeta.
"Ispred požara tamo gdje još nije stigao vidite ovu prekrasnu šumu eukaliptusa. Gdje je vatra sada nema apsolutno ničeg živog, čak ni trave", kaže Rein. "I tamo gdje je požar bio prije 20 do 30 godina, šuma se vratila, ali to je druga šuma - vatra je oblikovala krajolik."
Nemoguće ga ugasiti
Mnogi požari u slojevima ugljena, osobito oni u Indiji, Kini i SAD-u, uzrokovani su ljudskim uplitanjem, kao što je rudarenje. Najpoznatiji je zloglasni požar ispod američke Centralije sada napuštenog grada u Pennsylvaniji koji je bio ispiracija za film Silent Hill, koji je gorio već skoro 60 godina.
Ali to je samo treptaj oka u usporedbi s tisućama godina koliko tinja planina Wingen.
Pritom, nitko ne zna što je uopće zapalilo ugljen.
Mislili da je vulkan
Prvi pisani trag seže u 1828., kada je lokalni farmer izjavio da je otkrio vulkan u regiji Mount Wingen.
Samo godinu dana kasnije, 1829., geolog CPN Wilton zaključio je da je navodni vulkan zapravo požar u sloju ugljena. Mjerenja su od tada pokazala da put požara pokriva oko 6,5 kilometara (4 milje) - što sugerira da je gori najmanje 6000 godina. Ali osim toga, gotovo da nije bilo službenih istraživanja na tom području.
Tradicionalni čuvari, narod Wanaruah, to mjesto smatra svetim. Koristili su ga za kuhanje i izradu oruđa. Njihove priče o podrijetlu govore o udovici čije su suze zapalile vatru ili o baklji ratnika kojeg je 'Zli' zarobio ispod planine.
Moguće i samozapaljenje
Prema Reinu, prirodni uzroci su najvjerojatniji izvor.
"Ne možete isključiti antropogeno uplitanje, ali najvjerojatnije su to bili prirodni uzroci", objašnjava. "Mogao je biti šumski požar nakon udara groma koji je zapalio odvokaj ugljena pri površini Ili je to moglo biti samozapaljenje."
Samozapaljenje se događa kada je sloj ugljena dovoljno blizu površini da ugljen može biti izložen kisiku. Ako ima dovoljno sunčanih i vrućih dana zaredom površina ugljena se zagrijava i postaje dovoljno vruća da zagrije sljedeći komad u sloju, što na kraju izaziva paljenje.
Studije pokazuju da se točka samozagrijavanja za ugljen, ovisno od drugim faktorima, može kretati od samo 35 do 140 stupnjeva Celzijevih.
Možda gori već stotinama tisuća godina
Ono što je možda još fascinantnije je da ne znamo točno koliko je vatra stara. Istraživači su pronašli dokaze koji ukazuju na to da je isti požar mogao gorjeti puno dulje.
"Ne radi se samo o tome da je star 6000 godina... star je najmanje 6000 godina", kaže Rein. "Vatra bi mogla zapravo biti stara stotinama tisuća godina."
Vrijedi napomenuti da ovaj dokaz nije objavljen i nije recenziran pa ga treba uzeti s rezervom. Ali to samo pridonosi misteriji ove nedovoljno proučavane vatre.
Koliko dugo će gorjeti Mount Wingen, nitko zapravo ne zna.
„Ne znamo dokle se proteže ugljeni sloj niti kamo se protežee. Za sada ne nedostaje opskrbe kisikom. Moglo bi gorjeti više od tisuću godina bez ljudske intervencije", kaže Rein, objašnjavajući kako vatra sama napravi kisik.
Vatra si sama gradi dimnjak
"Kako vatra napreduje, zagrijava planinu uzrokujući njeno širenje i pucanje, puštajući kisik kako bi vatra mogla krenuti naprijed. Vatra proizvodi vlastiti dimnjak i vlastitu opskrbu kisikom."
Čak i uz ljudsku intervenciju, požare u slojevima ugljena je praktički nemoguće ugasiti, i iziskuje tone vode i tekućeg dušika. Kina je 2004. godine tvrdila da je ugasila požar koji je gorio 50 godina, da bi posjetitelji vidjeli znakove da gori nekoliko godina kasnije.
Zanimljivo je da je tijekom Reinovog posjeta 2014. godine primijetio da se podzemni požar približava litici koja se spušta do male rijeke. Ovisno o tome kako ugljeni sloj stoji na tom mjestu, mogli bismo vidjeti neke dramatične promjene u sljedećim desetljećima.
Velika promjena na vidiku
"Ugljeni sloj bi mogao probiti i izaći vrlo blizu površine litice, što bi moglo rezultirati plamenom s mnogo više topline", kaže Rein. On predviđa da bi to moglo biti slično onome što se dogodilo 1828. kada su požar zamijenili za vulkan.
"Ili ako sloj ugljena ide jako duboko, ugasit će se sam i ugušiti- što bi bilo vrlo dramatično ako se to dogodi tijekom našeg života nakon što je gorio možda stotinama tisuća godina", dodaje Rein.
Iako je Wingen dovoljno udaljen od civilizacije da uzrokuje štetu, veći požari ugljena mogu predstavljati ozbiljnu opasnost po zdravlje i sigurnost, što je vrijedno isticati obzirom da su takvi požari postali mnogo češći posljednjih godina.
'Najviše me frustrira što je toliko energije neiskorišteno'
Ne samo da bi mogli postati češći zbog klimatskih promjena, već bi i sami mogli pridonijeti globalnom zagrijavanju. Provedeno je vrlo malo studija o tome koliko je značajan utjecaj stakleničkih plinova izgaranja ugljena, ali poznato je da oni oslobađaju velike količine CO2, metana, kao i drugih zagađivača poput žive.
"Utjecaj klimatskih promjena na požare u slojevima ugljena i utjecaj požara u slojevima ugljena na klimatske promjene definitivno je nešto zbog čega bismo trebali biti vrlo zabrinuti", kaže Rein za ScienceAlert.
"Ono što me najviše frustrira, kao inženjera, je da nitko nema koristi od ovih požara - to je ogroman potencijalni izvor topline i energije koji ostaje neiskorišten."
