Sve više ljudi počinje istraživati svoju okolinu, brda i planine, bilo kroz aktivan godišnji odmor ili vikend izlete. Osim što boravak u prirodu donosi fizičke aktivnosti i brojne benefite za tijelo, istraživanja su pokazala kako ljudi koji više borave u prirodi imaju bolje mentalno zdravlje, efikasniji su na poslu i imaju veći kapacitet za privatne aktivnosti.
Ako ste među onima koji planiraju prvi put osvojiti neku nadmorsku visinu, pripremili smo vodič za planinarenje za početnike. Ovi savjeti pomoći će vam vaj da vaše iskustvo u planinama bude ugodno i, što je najvažnije, sigurno.
Što ponijeti na planinarenje?
Kada je riječ o planinarskoj opremi, najviše treba uložiti u tri ključne stvari: planinarsku obuću, ruksak i kvalitetnu jaknu. Najvažniji dio opreme su gojzerice, koje bi trebale biti visoke kako bi osigurale gležnjeve i učinile hodanje sigurnijim. Ukratko, obuća, odjeća i sva ostala potrebna oprema trebaju biti udobni i kvalitetni, te ih je najbolje kupiti u specijaliziranim trgovinama za planinarsku opremu.
Osnovna oprema za planinarenje
Osnovna oprema za planinarenje ključna je za sigurnost i udobnost tijekom boravka u prirodi. Evo što bi trebalo imati na pameti:
Odgovarajuća planinarska odjeća i obuća
Nosite slojevitu planinarsku odjeću koja omogućava jednostavno prilagođavanje vremenskim uvjetima. Planinarske cipele s dobrim potplatom neophodne su za stabilnost i zaštitu. Izbjegavajte pamučne materijale jer se sporo suše.
Ruksak
Za jednodnevne izlete dovoljan je manji ruksak od 20-30 litara. Pazite da ruksak bude lagan, ali dovoljno prostran za sve osnovne stvari.
Voda i hrana
Hidratacija je ključna. Ponesite dovoljno vode, najmanje 1,5 do 2 litre, a za dulje staze i više. Bolje je ponijeti više vode, pa je proliti kada ste blizu kraja puta i da shvatite da nije potrebna u tolikoj količini, nego ostati bez nje na pola puta. Energetske pločice, voće, orašasti plodovi i sendviči odlični su za održavanje energije.
Prva pomoć
Komplet prve pomoći s osnovnim potrepštinama, poput zavoja, flastera i antiseptika, može biti od presudne važnosti u hitnim situacijama.
Karta i kompas ili GPS uređaj
Osigurajte da imate kartu područja ili GPS uređaj, čak i ako planirate pratiti označene staze. Signal mobitela nije uvijek dostupan u planinama.
Dodatna oprema
Zaštita od sunca (kapa, sunčane naočale, krema za sunčanje), kabanica ili kišna jakna za neočekivane vremenske uvjete, te džepni nož ili multi-alat također su korisni. Također, korisno je imati planinarske štapove jer olakšavaju savladavanje uspona i prelazak preko većih prepreka.
Planinarenje za početnike
Ako se niste bavili planinarenjem, a imate želju krenuti, odabir prave staze i dobra priprema ključni su za ugodno planinarenje. Počnite s kraćim i jednostavnijim stazama kako biste stekli osjećaj za teren i vlastite granice. Nekoliko savjeta za planinarenje za početnike:
Istražite i planirajte
Prije polaska istražite stazu i vremenske uvjete za to područje. Informirajte se o duljini i težini staze te planirajte svoj izlet u skladu s tim.
Krenite rano
Planirajte da krenete rano ujutro kako biste imali dovoljno vremena za povratak prije mraka.
Polako i stabilno
Ne žurite. Uživajte u prirodi i prilagodite tempo svojim mogućnostima.
Pratite oznake
Na većini planinarskih staza postoje oznake. Držite se označenih staza kako biste izbjegli izgubljenost.
Obavijestite najbliže o svojoj ruti i planiranom povratku
Zbog slabe pokrivenosti mobilnim signalom u našim šumskim područjima (poput Gorskog kotara, Velebita), važno je obavijestiti rodbinu ili prijatelje o svojoj ruti i vremenu povratka. U slučaju potrebe, možda se nećete moći javiti niti zatražiti pomoć.
Planinarske staze
Težina planinarskih staza klasificira se prema određenim kriterijima koji uključuju konfiguraciju terena, dužinu staze, nagib ili strminu, visinsku razliku i vrijeme potrebno za savladavanje staze. Ovi kriteriji pomažu planinarima da procjene zahtjevnost staze prije nego što se upuste u planinarenje.
Dodatni faktor koji se uzima u obzir je vrijeme potrebno za uspon. Na osnovu ovih parametara, planinarske staze se rangiraju u sljedeće kategorije težine:
- K1: Lagano, manje od pet sati hoda, visinska razlika manja od 500 metara.
Staze iz kategorije K1 se smatraju najlakšima. Ove staze su kraće, s blagim usponima i spuštanjima, pogodne za rekreativce, starije osobe i sve one koji preferiraju opušteno planinarenje.
- K2: Srednje teško, traje od pet do sedam sati, s visinskom razlikom od 500 do 1000 metara.
- K3: Teško, od sedam do devet sati, s visinskom razlikom od 1000 do 1300 metara.
- K4: Vrlo teško, više od devet sati hoda, s visinskom razlikom većom od 1300 metara.
Klasifikacija planinarskih staza
Lagane planinarske staze u Hrvatskoj
Lagane planinarske staze uglavnom se odlikuju blagim usponima, ravnijim terenom i kraćim udaljenostima u odnosu na zahtjevnije rute. To rezultira manjim fizičkim naporom, čineći ih savršenim izborom za one koji traže opuštenu aktivnost na otvorenom ili žele postupno uvesti aktivniji način života. Takve staze omogućuju planinarima da se usmjere na uživanje u prirodnom krajoliku, divljini i jednostavnim radostima boravka na svježem zraku.
Lagane planinarske staze na Medvednici
Jedna od najjednostavnijih staza na Sljemenu je staza broj 13, koja započinje u Šestinama, kod restorana "Šestinski lagvić," i vodi prema Kraljičinom zdencu. Uspon na stazi je lagan, s visinskom razlikom od oko 180 metara, a ukupna dužina staze iznosi oko 3 kilometra. Teren je uglavnom zemljani, a tijekom kišnog razdoblja može postati blatnjav.
Staza 14 je jedna od najpopularnijih i laganih planinarskih staza na Medvednici. Ima ujednačen nagib uspona tijekom cijele trase, a duljina staze iznosi 6,4 kilometra. Prosječno vrijeme prolaska je oko dva sata i 20 minuta.
Popularna staza u Zagrebu je i staza 15, koja je duga 2,9 kilometara, a za prolazak je potrebno oko sat i 20 minuta. Polazi se kod stanice Gračani i kreće se prema sjeveru prema Medvednici. Otprilike na pola puta nalazi se planinarsko sklonište Adolfovac. Pred kraj se dolazi do Stare lugarnice, doma Željezničar, i na kraju do Činovničke livade.
Planinarska staza Life on Mars Trail na Pagu
Staza Life on Mars Trail varira u duljini, od četiri do 16 kilometara, i nudi razine težine od laganih do zahtjevnijih, za koje je potrebna posebna oprema.
Velik dio staze prolazi kroz jedan od najposebnijih krajolika u Hrvatskoj. Na jednoj strani nalaze se predivne plaže, a na drugoj pogled na otok Pag i Velebit. Nedavno je dodan i Via ferrata dio staze od 100 metara, koji vodi preko stijene iznad mora i povezuje rt Sušac i uvalu Slanu.
Planinarska staza u Hrvatskom zagorju
Ravna gora u Hrvatskom zagorju je odlična staza za one koji traže laganu planinarsku turu. Većim dijelom prolazi kroz šumu, a posjetitelji mogu uključiti i obilazak dvorca Trakošćana. Na stazu se ulazi kod parkirališta hotela Trakošćan, a do vrha vodi nekoliko puteva. Vrijeme potrebno za dolazak do vrha iznosi oko sat vremena lagane šetnje. Uspon je blag, a staza je šumska.
Planinarska staza u Samoborskom gorju
Planinarska staza od Šoićeve kuće do Cerinskog Vira također je idealna za početnike i obitelji. Za prolazak staze potrebno je oko sat vremena ugodne šetnje. Staza vodi kroz šumski put, a nagibi su samo povremeno strmiji.
Planinarska staza u Gorskom kotaru
Planinarska staza Leska u Nacionalnom parku Risnjak prikladna je za početnike, a istovremeno ima i edukativni karakter, što je čini izvrsnom za obitelji s djecom. Staza Leska počinje u Crnom lugu, kružna je i nema značajnih uspona. Podloga se izmjenjuje između makadama i zemlje. Duga je 4,2 kilometra, a za obilazak je potrebno oko 1,5 sat.
POGLEDAJTE VIDEO: Dopročelnik HGSS-a dao svajet za sve one koji će se u zimskim mjesecima uputiti na planinarenje
