Vozači se svakodnevno suočavaju s brojnim izazovima u prometu. Nepravilno procijenjena situacija, kašnjenje u reakciji ili zanemarivanje opasnosti mogu dovesti do teških prometnih nesreća koje mogu imati kobne posljedice.
U Hrvatskoj, gdje su prometne nesreće relativno česte, važno je analizirati razloge zbog kojih je pravodobna reakcija ključna za sigurnost na cestama. Vozači moraju biti svjesni da svaka sekunda kašnjenja u reakciji može imati dalekosežne posljedice, kako za njih, tako i za sve ostale sudionike u prometu.
Brzina reakcije i ljudski faktor
Pravodobno uočavanje opasnosti prvenstveno ovisi o brzini kojom vozač može percipirati potencijalni rizik i adekvatno reagirati. Prosječno vrijeme reakcije kod vozača, prema istraživanjima, iznosi oko 1,5 sekundi. Međutim, različiti čimbenici poput umora, nepažnje, alkoholiziranosti ili korištenja mobilnih uređaja mogu značajno produljiti tu reakciju. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske, distrakcija zbog korištenja mobitela jedan je od najčešćih uzroka prometnih nesreća u zemlji.
Vozači koji pravovremeno ne primijete opasnost, kao što su pješaci na cesti, iznenadni manevri drugih vozila ili prepreke, riskiraju da ne uspiju zakočiti ili skrenuti na vrijeme, što često rezultira nesrećama s ozbiljnim posljedicama. Ovaj problem posebno je izražen na bržim prometnicama poput autocesta, gdje pri velikim brzinama svaka sekunda kašnjenja u reakciji može rezultirati težim posljedicama.
Statistika prometnih nesreća u Hrvatskoj
Prema podacima Hrvatskog autokluba (HAK), 2023. godine zabilježen je značajan broj prometnih nesreća uzrokovanih upravo ljudskim faktorom. Iako se infrastrukturni uvjeti i kvaliteta cesta poboljšavaju, ljudska pogreška ostaje glavni uzročnik nesreća.
Među najčešćim uzrocima su neprilagođena brzina, vožnja pod utjecajem alkohola i nepažnja tijekom vožnje. Hrvatska se nalazi na samom vrhu europske ljestvice kada je riječ o broju prometnih nesreća po glavi stanovnika, a glavni razlog za to je kombinacija nepažnje i neodgovorne vožnje.
Utjecaj infrastrukture i uvjeti na cestama
Prometni uvjeti su često zahtjevni, posebno u zimskim mjesecima kada su ceste skliske zbog snijega ili kiše. U takvim uvjetima, uočavanje opasnosti i brza reakcija još su važniji. Prema podacima HAK-a, najveći broj nesreća događa se upravo u lošim vremenskim uvjetima, kada je vozačima teže uočiti prepreke na cesti. Loša vidljivost, sklizav kolnik ili neočekivane prepreke, poput životinja na cesti u ruralnim dijelovima Hrvatske, čine vožnju daleko opasnijom.
Uz to, vozači u urbanim sredinama, posebice u Zagrebu, Splitu i Rijeci, svakodnevno se susreću s gužvama i agresivnom vožnjom drugih sudionika u prometu. Takva situacija zahtijeva visok stupanj koncentracije i sposobnost brze procjene situacije jer su sudari u gradskim središtima vrlo česti, osobito za vrijeme "špice" kada je promet najintenzivniji.
Edukacija vozača
Vozači u Hrvatskoj prolaze kroz standardizirane procese edukacije prilikom polaganja vozačkog ispita, no jednom kad dobiju dozvolu, čini se da mnogi zaborave na važnost stalnog opreza u prometu. Pravilno korištenje sigurnosnog pojasa, poštivanje ograničenja brzine i izbjegavanje distrakcija temeljni su principi sigurne vožnje koje vozači često zanemaruju.
Posebno je važno istaknuti i važnost psihofizičke spremnosti vozača. Umor i stres, koji su česti u modernom načinu života, značajno smanjuju vozačevu sposobnost da na vrijeme uoči opasnost i adekvatno reagira. Kako bi se smanjio broj nesreća, važno je poticati vozače na pravovremene pauze tijekom dugih putovanja i izbjegavanje vožnje pod utjecajem stresa ili drugih ometajućih faktora.
Sigurnosni sustavi u automobilima
Moderna tehnologija također može pomoći vozačima da pravodobno uoče opasnosti u prometu. Nova generacija automobila dolazi opremljena brojnim sigurnosnim sustavima poput sustava za automatsko kočenje i prepoznavanja pješaka. Iako ti sustavi mogu značajno smanjiti rizik od nesreće, vozači se i dalje ne smiju oslanjati isključivo na tehnologiju. Aktivno sudjelovanje vozača u prometu i dalje je ključno jer čak i najnapredniji sustavi mogu zakazati u određenim situacijama.
U Hrvatskoj se, nažalost, još relativno rijetko voze vozila opremljena takvim sustavima, s obzirom na starost voznog parka u zemlji. Prema podacima iz 2022. godine, prosječna starost automobila u Hrvatskoj iznosi oko 14 godina, što znači da većina vozila nema ugrađene suvremene sigurnosne tehnologije. Stoga je odgovornost na vozačima još veća kada je riječ o pravovremenom uočavanju opasnosti.
POGLEDAJTE VIDEO: Nema više slobodnog kretanja unutar Europe: Je li Schengenu došao kraj?
