Kad je Vladimir Putin najavio invaziju na Ukrajinu, činilo se da je rat daleko od ruskog teritorija. Ipak, za nekoliko dana sukob se vratio kući, iako ne s projektilima i minobacačem, već u obliku neviđenih i neočekivano opsežnih salva sankcija zapadnih vlada i ekonomskih kazni od korporacija.
Tri mjeseca nakon invazije 24. veljače, mnogim običnim Rusima su otežane egzistencija i emocije. Ogromni moskovski trgovački centri pretvorili su se u sablasna prostranstva zatvorenih izloga koje su nekada zauzimali zapadni trgovci.
Brendovi napustili Rusiju
McDonald’s, čije je otvaranje u Rusiji 1990. bio kulturni fenomen, blistava moderna pogodnost koja je došla u turobnu zemlju zatrpanu ograničenim izborima, u potpunosti se povukao iz Rusije kao odgovor na njezinu invaziju na Ukrajinu.
IKEA, koja je oličenje pristupačne moderne udobnosti, je obustavila rad. Deseci tisuća nekada sigurnih poslova sada su odjednom u vrlo kratkom vremenu dovedeni u pitanje.
Glavni industrijski igrači, uključujući naftne divove BP i Shell i proizvođača automobila Renault, napustili su Rusiju, unatoč velikim ulaganjima u Rusiju. Shell je procijenio da će izgubiti oko pet milijardi dolara.
Dok su multinacionalne grupacije odlazile, bježalo je i tisuće Rusa koji su za to imali financijska sredstva, uplašeni novim oštrim potezima vlade povezanim s ratom koji su vidjeli kao poniranje u puni totalitarizam. Neki mladići su možda također pobjegli u strahu da će Kremlj nametnuti obvezno pohađanje vojske.
Zabranjeni letovi i surfanje internetom
Ali bijeg je postao mnogo teži nego što je bio jer je 27 zemalja Europske unije, zajedno sa Sjedinjenim Državama i Kanadom, zabranilo letove u Rusiju i iz nje. Za estonski glavni grad Tallinn, nekoć lako odredište za dugi vikend, udaljeno 90 minuta zračne linije od Moskve, je odjednom trebalo najmanje 12 sati da stigne na ruti kroz Istanbul.
Za Ruse su se suzila čak i "surfanja" internetom i društvenim mrežama. Rusija je u ožujku zabranila Facebook i Instagram, iako se to može zaobići korištenjem VPN-ova te je i zatvorila pristup stranicama stranih medija, uključujući BBC, Voice of America, koji financira američka vlada, i Radio Free Europe/Radio Liberty i njemačku televiziju Deutsche Welle.
Nakon što su ruske vlasti usvojile zakon kojim se traži do 15 godina zatvora za priče koje uključuju "lažne vijesti" o ratu, mnogi značajni neovisni mediji zatvoreni su ili obustavili rad. Među njima su radijska postaja Ekho Moskvy i Novaya Gazeta, novine čiji je urednik Dmitrij Muratov dobio posljednju Nobelovu nagradu za mir.
Zahvaćeni Rusi
Psihološka cijena represija, ograničenja i smanjivanja mogućnosti mogla bi biti visoka za obične Ruse, iako je teško procijeniti. Iako neka istraživanja javnog mnijenja u Rusiji pokazuju da je podrška ratu u Ukrajini snažna, rezultate vjerojatno iskrivljuju ispitanici koji šute te su oprezni u izražavanju svojih iskrenih stavova.
Andrej Kolesnikov iz Carnegie, moskovskog centra, napisao je u komentaru da je rusko društvo trenutno zahvaćeno "agresivnom pokornošću" i da bi se degradacija društvenih veza mogla ubrzati.
"Rasprava postaje sve šira. Svog sunarodnjaka – sugrađanina, ali onog koji ima drugačije mišljenje, možete nazvati 'izdajnikom' i smatrati ga inferiornom osobom. Možete, poput najviših državnih dužnosnika, slobodno i sasvim mirno spekulirati o izgledima nuklearnog rata. To je nešto što sigurno nikada nije bilo dopušteno u sovjetsko vrijeme kada su dvije strane shvatile da je šteta koja je uslijedila potpuno nezamisliva", napisao je.
"Sada to razumijevanje slabi, a to je još jedan znak antropološke katastrofe s kojom se Rusija suočava", rekao je.
Ekonomske posljedice
Ekonomske posljedice se tek trebaju osjetiti.
U prvim danima rata ruski rubalj izgubio je polovicu svoje vrijednosti, ali vladini napori da ga podupru zapravo su podigli njegovu vrijednost na višu razinu od razine prije invazije.
"Što se tiče ekonomske aktivnosti, to je sasvim druga priča", rekao je Chris Weafer, veteran ruskog ekonomskog analitičara u Macro-Advisoryju.
"Vidimo pogoršanje gospodarstva sada u širokom rasponu sektora. Tvrtke upozoravaju da im ponestaje zaliha rezervnih dijelova. Mnoge tvrtke stavljaju svoje radnike na nepuno radno vrijeme, a druge ih upozoravaju da se moraju u potpunosti zatvoriti. Dakle, postoji stvarni strah da će nezaposlenost porasti tijekom ljetnih mjeseci, da će doći do velikog pada potrošnje i maloprodaje i ulaganja", rekao je za Associated Press.
"Relativno jak rubalj, koliko god se činio ohrabrujućim, također predstavlja probleme za nacionalni proračun", rekao je Weafer.
"Oni efektivno primaju svoj prihod u stranoj valuti od izvoznika, a njihova plaćanja su u rubljima. Dakle, što je ruska valuta jača, to znači manje novca koji zapravo moraju potrošiti", rekao je. To također čini ruske izvoznike manje konkurentnim jer su skuplji na svjetskoj pozornici. Ako se rat oduži, više tvrtki bi moglo napustiti Rusiju. Weafer je sugerirao da bi one tvrtke koje su samo obustavile rad mogle nastaviti s radom ako se postigne prekid vatre i mirovni sporazum za Ukrajinu, ali je rekao da bi se vrata za to mogla zatvoriti.
"Prošetate li trgovačkim centrima u Moskvi, možete vidjeti da su mnoge modne trgovine, zapadne poslovne grupe, jednostavno zatvorene. Police su im još pune, svjetla su još uvijek upaljena. Jednostavno nisu otvoreni. Dakle, još se nisu izvukli. Čekaju da vide što će se dalje dogoditi. Te će tvrtke uskoro biti pod pritiskom da razriješe nedoumicu u kojoj se nalaze njihova ruska poduzeća ", objasnio je, piše Snopes.
