Kada pomislimo na najveći grad na svijetu, najčešće se sjetimo slika beskrajnih nizova nebodera, užurbanih ulica i milijuna ljudi koji se svakodnevno kreću kroz urbano tkivo. Iako je populacija najčešće mjerilo veličine, pojam "najvećeg grada" skriva fascinantnu dvojnost. Jedan grad drži titulu neprikosnovenog lidera po broju stanovnika, dok je drugi, po svojoj površini, veći od mnogih država, a opet gotovo nenaseljen.

Megagradovi bit će sve brojniji i češći

Globalna populacija nezaustavljivo raste, a s njom i gradovi. Procjene Ujedinjenih naroda sugeriraju da će do 2050. godine čak 66% svjetskog stanovništva živjeti u urbanim središtima. To znači da će megagradovi, urbane aglomeracije s više od 10 milijuna stanovnika, postajati sve brojniji i veći, donoseći sa sobom nove izazove i prilike. No, tko danas nosi krunu?

Foto: Pixabay

Tokio: Neprikosnoveni vladar po broju stanovnika

S populacijom koja premašuje nevjerojatnih 37 milijuna ljudi, šire metropolitansko područje Tokija u Japanu uvjerljivo je najmnogoljudniji grad na svijetu. Ta brojka znači da u Tokiju živi više ljudi nego u cijeloj Kanadi ili Australiji. S gustoćom naseljenosti većom od 2.600 osoba po četvornom kilometru, život u ovom tehnološkom i kulturnom središtu predstavlja jedinstveno iskustvo.

Život u Tokiju obilježen je kontrastima. S jedne strane, tu je besprijekorno učinkovit, iako često pretrpan, sustav javnog prijevoza koji godišnje preveze stotine milijuna putnika. S druge strane, stambeni prostor je luksuz. Zbog visokih cijena i nedostatka prostora, sve su popularniji takozvani "mikro-apartmani" od svega devet četvornih metara, osobito među mlađim stanovnicima koji žele živjeti blizu poslovnih središta.

Neizvijesna budućnost

Ipak, budućnost Tokija kao demografskog diva je neizvjesna. Projekcije pokazuju da će se populacija grada smanjivati u nadolazećim desetljećima, te se predviđa da do 2100. godine Tokio vjerojatno neće biti ni među 15 najmnogoljudnijih gradova svijeta, dok će primat preuzeti brzorastući gradovi Afrike i Azije.

DRAGULJ HRVATSKOG JADRANA /

Mir u svakoj kaleti: 'Drugi otoci imaju satove, mi sunce. Vrijeme ne mjerimo, živimo ga'

Najveći grad na svijetu po površini

Ako mjerilo veličine prebacimo s broja stanovnika na puku površinu definiranu administrativnim granicama, dolazimo do iznenađujućeg i gotovo nevjerojatnog odgovora. Najveći grad na svijetu po površini je Sermersooq na Grenlandu.

Ova općina, čije ime na grenlandskom znači "mjesto s puno leda", prostire se na zapanjujućih 575.300 četvornih kilometara. Da bismo to stavili u perspektivu, Sermersooq je veći od Španjolske ili Francuske. Međutim, na tom ogromnom, ledom okovanom prostranstvu živi tek oko 24.000 ljudi. To rezultira gustoćom naseljenosti od samo 0.04 osobe po četvornom kilometru, što ga čini jednim od najrjeđe naseljenih područja na planetu.

Foto: Pixabay

Sermersooq je savršen primjer kako se definicija "grada" razlikuje diljem svijeta. U ovom slučaju, radi se o ogromnoj administrativnoj jedinici koja obuhvaća nekoliko naselja, uključujući i glavni grad Grenlanda, Nuuk, ali je većina teritorija nenaseljena divljina. Sličan obrazac vidljiv je i kod drugih gradova na listi najvećih po površini, poput kineskih prefekturnih gradova Nagqu i Hulunbuir, koji su također ogromna administrativna područja s više prirode nego urbanog tkiva.

Kako bismo dobili potpunu sliku, donosimo pregled vodećih gradova svijeta prema oba kriterija – populaciji i površini.

Najmnogoljudniji gradovi svijeta

1. Tokio, Japan (~37.4 milijuna stanovnika): Globalni lider, poznat po svojoj high-tech kulturi, nevjerojatnoj gastronomskoj sceni i jedinstvenim rješenjima za život u prenapučenom okruženju. To je grad u kojem se futuristička arhitektura susreće s drevnim hramovima.
2. Delhi, Indija (~29.3 milijuna stanovnika): Drevni grad s poviješću dugom više od dva tisućljeća, danas je pulsirajuće središte koje se bori s modernim izazovima poput zagađenja zraka i zastarjele infrastrukture. Unatoč tome, grad se ubrzano razvija i modernizira.
3. Šangaj, Kina (~26.3 milijuna stanovnika): Nekadašnje malo ribarsko selo, Šangaj je danas globalni financijski centar i najveći grad u Kini. Poznat je po svom futurističkom obzoru, luksuznim trgovinama i živahnoj kulturnoj sceni.
4. São Paulo, Brazil (~21.8 milijuna stanovnika): Grad golemih kontrasta, gdje se visoki neboderi financijske četvrti uzdižu iznad siromašnih favela. Unatoč problemima s vodoopskrbom, São Paulo bilježi pad stope kriminala i poboljšanje kvalitete zraka.
5. Mexico City, Meksiko (~21.6 milijuna stanovnika): Smješten na visokoj nadmorskoj visini od 2.240 metara, najstariji je glavni grad u Amerikama. Doživio je nevjerojatnu populacijsku eksploziju u 20. stoljeću, pretvorivši se iz grada s pola milijuna stanovnika u današnju megametropolu.

PRAVA OAZA /

Jedan od najmanjih glavnih gradova ime je dobio po bogu: 'S dušom većom od mnogih metropola'

Najveći gradovi svijeta po površini (Administrativne granice)

1. Sermersooq, Grenland (~575.300 km²): Apsolutni pobjednik po površini, veći od mnogih europskih država. Njegov teritorij je uglavnom prekriven ledom, a populacija je koncentrirana u nekoliko manjih obalnih naselja.
2. Avannaata, Grenland (~522.700 km²): Još jedan grenlandski div, formiran 2018. godine, s još manjom gustoćom naseljenosti od Sermersooqa. Ime mu znači "sjeverni", što prikladno opisuje njegov položaj.
3. Nagqu, Kina (~353.010 km²): "Grad na razini prefekture" smješten na Tibetanskoj visoravni. Većinu njegovog teritorija čine pašnjaci i planinski lanci, a poznat je po svojoj nomadskoj kulturi.
4. Eeyou Istchee Baie-James, Kanada (~283.123 km²): Regionalna općina u Quebecu koja je veća od Ujedinjenog Kraljevstva. Područje je bogato šumama i rijekama, a dom je uglavnom autohtonim zajednicama Cree naroda.
5. Hulunbuir, Kina (~234.545 km²): Još jedan kineski prefekturni grad u Unutarnjoj Mongoliji, poznat po svojim prostranim travnjacima i statusu jednog od najočuvanijih prirodnih područja u Kini, što je potpuna suprotnost slici tipičnog grada.

Na kraju, priča o najvećim gradovima svijeta priča je o različitim perspektivama. Dok se borba za demografsku prevlast seli prema jugu i istoku, definicija veličine ostaje rastezljiva. Budućnost pripada gradovima koji će uspjeti pomiriti rast s održivošću, nudeći kvalitetan život milijunima stanovnika, bez obzira na to protežu li se na desetak ili na stotine tisuća četvornih kilometara.

POGLEDAJTE GALERIJU 

SVE SE OBAVLJA PJEŠICE /

Najmanji naseljeni otok Jadrana nosi divovsku priču o hrabrosti: Ima jedinstven muzej i poseban šarm

POGLEDAJTE VIDEO Lagano jelo sa sezonskim štihom: Lactose free orzoto sa šparogama i mladim lukom