Čuli ste sumorna upozorenja o skorom nestanku velikog koraljnog grebena do 2030., topljenju ledenjaka u Alpama i snijega na planini Kilimandžaro za nekih 40 godina. Istopit će se uskoro i led na Arktiku, a polarni medvjedi će nestati. Dolazak turista na ova područja može ih dodatno opteretiti, no ako putnici poštuju okoliš, njihov dolazak može financijski obogatiti područje i pridonijeti njegovom očuvanju.
Koraljni greben Belizea
Sastoji se od niza koraljnog grebenja, koje se proteže uzduž obale Belizea, oko 300 km, i dio je 900 km dugog Mezoameričkog koraljnog grebena (proteže se od Meksika do Hondurasa). Nakon Velikog koraljnog grebena u Australiji, ovo je po dužini drugi koraljni greben u svijetu.
Rezervat prirode koraljnog grebena Belizea zauzima veliku većinu grebena, a uključuje i vrlo atraktivne atole, od kojih je najpoznatiji fenomen Velike plave rupe. Ovo je i jedan od biološki najraznovrsnijih ekosustava na svijetu i nalazi se na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine. Nažalost, od 2009. našao se i na listi ugroženih mjesta svjetske baštine. Pretjerana izgradnja turističkih smještaja, kruzeri i zagađenje ozbiljno su ugrozili grebenje. Znanstvenici smatraju da su globalno zagrijavanje i ekstremne klimatske pojave izazvali izbjeljivanje koralja. Procjenjuje se da je u posljednjih 20 godina oštećeno i do 50% koraljnog grebena Belizea i mnogi vjeruju da je mogućnost oporavka ravna nuli.
arti-201104190429006
Šume porječja Konga
Putovi koje krče šumari i rudari osim uništavanjem prirode, rezultirali su češćim dolascima krivolovaca koji istrebljuju ugrožene životinjske vrste, poput gorila i šumskih slonova. Tropske kišne šume, kao što je ona u Kongu, proizvode 40 posto kisika i služe kao izvor hrane, lijekova i minerala.
Nakon Amazone, rijeka Kongo nosi više vode od bilo koje druge rijeke na Zemlji. Sukladno tome, tu se nalazi i druga po redu najveća kišna šuma na svijetu. Prema procijeni UN-a, ako se ne poduzmu ozbiljne mjere zaštite, do dvije trećine šuma i jedinstvenog divljeg života nestat će do 2040.
Deset milijuna hektara šume dijeli više država, a svakodnevno ih ugrožava iskapanje rude, ilegalna sječa šuma, poljoprivreda i oružani sukobi. Manje šume znači i manju apsorpciju CO2, manje kiše i veći utjecaj na klimatske promjene.
Mrtvo more
Mrtvo more je najniža točka na zemlji (418 metara ispod morske razine). Deset je puta slanije od morske vode pa ljudsko tijelo pluta poput pluta. Vjeruje se da sadrži minerale korisne za ljudsko zdravlje.
U zadnjih 40 godina Mrtvo more se smanjilo za trećinu svoje prvotne veličine. Hoteli i restorani koji su nekad bili blizu obale sad su i kilometar dalje. Rijeka Jordan jedini je izvor vode, a budući da Izrael i Jordan nemilice koriste riječnu vodu za navodnjavanje, malo toga stiže do Mrtvog mora. Procjenjuje se da bi moglo nestati za 50 godina. Osim toga, proizvođači kozmetičkih proizvoda koriste Mrtvo more kao izvor sirovine.
Nacionalni park Everglades
U Evergladesu na Floridi živi barem 20 ugroženih životinjskih vrsta, uključujući pantere, kornjače te razne ptice. U samom srcu 2,5 milijuna hektara parka nalazi se ogromna močvara Sawgrass, najveća takve vrste u svijetu. Ovo je i jedino područje na svijetu koje dijele krokodili i aligatori.
Ugrožava ga zagađenje s poljoprivrednih posjeda, invazivne vrste, ubrzani razvoj te činjenica da se 60 posto vode preusmjerava na okolne gradove i farme. Everglades se zbog toga smanjio za pola u odnosu na 1900. godinu. Ovo je jedino stanište floridske pantere, a ostalo ih je samo 100 na slobodi. Za 40 godina ove bi divlje mačke mogle sasvim nestati iz divljine, baš kao i 20 drugih vrsta koje su ugrožene.
Madagaskar
Zbog milijuna godina izolacije, više od 80 posto flore i faune na Madagaskaru ne može se naći nigdje drugdje na Zemlji.
Ne učini li se ništa na spašavanju četvrtog po veličini otoka na svijetu, sva šuma će nestati za 35 godina. Površina šume već se smanjila šest puta od prvotne veličine. Krivolov, sječa šuma, nerazumno poljoprivredno iskorištavanje zemljišta ugrožavaju i 20 vrsta lemura. Rezervati za njih čine tek pet posto površine otoka. Neke vrste bilja i životinja će nestati i prije nego ih znanstvenici uspiju pomnije proučiti.
Maldivi
Od 1.900 malih otoka i atola raspršenih po Indijskom oceanu nastanjeno je samo njih 200. I svi imaju vrlo malu nadmorsku visinu. Nastavi li se podizanje razine mora, malo znanstvenika vjeruje u opstanak ove države. Godine 2008. predsjednik Maldiva najavio je da će država početi kupovati zemljište u Indiji i drugim državama kako bi stanovnici imali gdje živjeti u budućnosti.
Vjerojatno će nestati i velik dio leda na polovima, tigrovi u Indiji, kišna šuma Tahuamanú i njene šarene ptice, kao i porječje kineske rijeke Jangce. Njen životinjski svijet i 400 milijuna ljudi već su poprilično raseljeni.
Vezani članci:
arti-201103160330006 arti-201006080262006
