"Jedna od stvari koje se sjećam iz odrastanja u zapadnom Midlandsu bili su bordo kombinezoni. Više ih se ne može vidjeti, ali tisuće automobilskih radnika - uključujući i mojega oca - odijevalo ih je prije početka smjene u staroj tvornici Rovera u Birminghamu, koja je zatvorena 2005. godine", piše novinar Gavin Haines za Positive News.
Tada je Brum radio motore - to je bila njihova specijalnost - tako da ima nešto simbolično u vezi s tim gradom, iz kojega je sada jedan od najambicioznijih prijedloga u Europi istjerao sve automobile.
Najavljen u siječnju, nacrt prometnog plana Birminghama oslikava čišći, zeleniji grad, s ulicama bez automobila, boljim javnim prijevozom, više biciklističkih staza i zabranom prometa. Pristalice kažu da će se tim planom riješiti dvije najveće opasnosti - otrovnog zraka i pretilosti - koji su glavni problemi u Birminghamu - i pomoći gradu da ispuni svoj cilj da postane neutralan na ugljik do 2030. Kritičari se boje da bi to moglo odvratiti ljude od dolazaka u grad.
Zadatak je ogroman, ali ne i neostvariv
Stavljajući automobile u nemilost, Birmingham - zajedno s Brightonom i Yorkom - dijelom je rastućega nacionalnog i globalnog pokreta za dizajniranje privatnih vozila izvan urbanih područja; preokret koji planeri provode kako bi uljepšali javna područja, smanjili CO2 i riješili zagađenje zraka, koje se smanjilo otkad nas je pandemija koronavirusa prisilila na zatvaranje.
Zadatak je ogroman. Gotovo svaki grad na Zemlji (Venecija je zapažena iznimka) izgrađen je ili prilagođen za automobile. "To se smatralo suvremenim načinom razvoja 60-ih i 70-ih. Sada to vidimo kao veliku pogrešku", objašnjava dr. Robin Hickman, viši predavač u Bartlettovoj školi planiranja na londonskom sveučilištu.
Prema Janu Gehlu, profesoru urbanog dizajna iz Arhitektonske škole u Kopenhagenu, ta je realizacija došla na prijelazu u 21. stoljeće. "Motorno orijentirano planiranje gradova odvijalo se dovoljno dugo da je ljudima dosta toga ishoda", kaže on. "Tada je uslijedio klimatski izazov."
Gehl tvrdi da je njegov rodni Kopenhagen bio ispred toga vremena i da je teško argumentirati drugačije - grad je postavljao biciklističke staze od 1960-ih. Gotovo polovina svih putovanja u njemu odvija se biciklima, što bi moglo objasniti zašto je redovito rangiran kao najbolji grad za život u Europi.
"Uvjeti za ljude u Kopenhagenu mnogo su bolji nego u većini drugih gradova", tvrdi Gehl, navodeći Nizozemsku kao još jedno mjesto koje ljude stavlja ispred automobila.
Vlasti tvrde da je program potaknuo poduzetništvo
Ostali gradovi se naknadno okreću takvom stilu života, mnogi to rade s velikim žarom. Norveška prijestolnica Oslo poduzela je izvanredan korak uklanjanja većine svojih parkirnih mjesta. Barcelona ima plan pretvoriti 60 posto gradskih ulica u "pješačke zone".
Nacrt za Brumovu shemu stigao je iz belgijskoga grada Genta, koji je napravio hrabar korak zabrane prometa u 2017. Da bi došli do druge strane grada, vozači automobila sada moraju izaći na obilaznicu i voziti se okolo. Broj putovanja automobilom navodno se prepolovio od kada je došla ta inicijativa, s očiglednim porastom korištenja javnoga prijevoza i vožnje biciklom.
Gentova strategija, poput Birminghamove, u početku nije bila popularna. Bivšem gradonačelniku Franku Bekeu, koji ju je uveo, jedan je ljutiti trgovac poslao metak poštom jer se bojao da će mu pješačenje negativno utjecati na posao. Vlasti tvrde da je program zapravo potaknuo poduzetništvo, o čemu svjedoči 17 posto veće pokretanje startupa u restoranima i barovima, kao i pad broja zatvorenih prodavaonica. Svatko tko je upoznat s konceptom pješačenja neće se iznenaditi.
Podaci o Gentu u velikoj su mjeri u skladu s istraživanjima iz drugih gradova, uključujući Kopenhagen, gdje se smatra da svaki kilometar prijeđen biciklom donosi neto dobitak za društvo u visini od 14 penija, u usporedbi s neto gubitkom od osam penija za svaki kilometar prijeđen automobilom. Ti brojevi uključuju uštede u zdravstvu i dodatne gospodarske aktivnosti u privatnom sektoru.
Otvaraju se mogućnosti za nova poduzeća
Čak i u Londonu, kojim dominiraju automobili, otkriveno je da su poboljšanja infrastrukture za pješake i biciklizam potaknula kupnju u maloprodaji, povećanje vrijednosti najma i smanjenje stope zatvaranja prodavaonica. Barem tako sugerira istraživanje organizacije Transport for London, koje je pokazalo da su ljudi koji su pješačili, biciklirali ili putovali javnim prijevozom potrošili 40 posto više u svojim lokalnim trgovinama nego oni koji su dolazili automobilom.
Zabrana automobila u gradovima također otvara mogućnosti za nova poduzeća, što je istaknuto i porastom kurirskih usluga teretnim biciklima, poput Zedifyja, koji djeluje u osam gradova u Velikoj Britaniji, uključujući Edinburgh, Brighton i London. U tome smjeru sada ide i Birmingham.
"Tvrtke u Birminghamu usprotivit će se govoreći: 'Pa, kako ćemo, dovraga, raditi isporuke?' Ali zapravo postoje tvrtke poput naše koje imaju rješenja", kaže Rob King, predsjednik tvrtke Zedify. Zedify ima flotu teretnih bicikala i tricikala, čije vozače vodi tehnologija koja izračunava najbrži put. Prema Kingu, posao je u procvatu. "Na to puno utječe cijeli ekološki pokret, ali i činjenica da lokalne vlasti otežavaju kretanje automobila i kombija", zaključuje on.
Osim što koristi ekonomiji i javnom zdravstvu, dokazi govore da izgon automobila iz gradova također čini ljude sigurnijima. U Bogoti, kolumbijskoj prijestolnici, automobili su izvan grada svake nedjelje od 70-ih kao dio inicijative pod nazivom Ciclovía. To je jedan dan u tjednu kada biciklisti i pješaci imaju ulice samo za sebe.
Ljudi se osjećaju sigurnijima od kriminala
Prema istraživanju Američkoga časopisa za javno zdravstvo, 42,4 posto ljudi koji sudjeluju u inicijativi osjećalo se sigurnijima od kriminala u odnosu na građane koji se redovito služe gradskim biciklističkim stazama.
"Grad se jednostavno mijenja", kaže Marcela Guerrero Casas, rođena u Bogoti. "Od načina na koji zvuči do načina na koji se ljudi ponašaju. U nedjelju se osjećam kao da su ljudi spušteni."
Guerrero Casas odlučio je koncept Ciclovía preuzeti u Cape Town kako bi stvorio više kohezije u gradu koji je i dalje podijeljen nakon aparthejda. Inicijativa Otvorene ulice događa se rijetko i podaci o njezinoj učinkovitosti su oskudni, ali istraživanje iz 2019. pokazalo je da 32 posto ljudi koji sudjeluju smatra da stvara osjećaj zajedništva. "To je čarobno", kaže Casas.
Unatoč očitim prednostima ukidanja automobila u gradovima, put u urbanu utopiju ostaje ukinut u većini metropola. Ipak, prema Gehlu, smjer putovanja je jasan. "Gradove su zaposjeli automobili. Sada su napokon oslobođeni", zaključuje on.
Ispričajte nam svoju pozitivnu priču i rado ćemo je objaviti i podijeliti sa stotinama tisuća naših čitatelja. Svoje priče nam šaljite na mail vijesti@portal.net.hr ili nam jednostavno pišite na Facebooku. Zajedno smo u ovome.
