U doba u kojem se na naše živote gleda kroz prizmu društvenih medija, granice između fikcije i stvarnosti su zamršenije nego ikad. U isto vrijeme, Belle Gibsons, Anna Delvey i Simon Leviev iz Tinder Swindlera i dalje postaju viralni. Čini se da se svaki tjedan novi prevarant pojavljuje na našim društvenim mrežama, a svaki isprepliće mrežu laži od kojih je jedna zamršenija od druge.
Ove priče poznatih pripovjedača možda su velike, ali nisu jedinstvene. Ne dolaze sve prijevare na naslovnice, a samo je djelić uvijek otkriven.
Studije su dokazale da ljudi bolje lažu putem mreža nego licem u lice pa s 65 milijardi WhatsApp poruka koje se šalju svaki dan, koliko se laži svakodnevno isprepliće naprijed-natrag? Svi lažemo, ali postoji razlika između diplomatskog razgovora prijateljici da njezina nova frizura izgleda sjajno i izmišljanja cijelog vašeg postojanja.
Lažni prijatelji
Lažljivcima je možda lako uvjeriti sebe da njihova prijevara nikome ne šteti, ali laganje je gotovo uvijek daleko od toga da će ostati bez žrtava. Za one koji postanu plijen čarima kompulzivnog lažljivca, posebno kada se radi o novcu, ljubavi ili statusu, ulozi su visoki. A za jednu osobu, ulozi su se tako zastrašujuće popeli da su postali osnova hit serije na Netflixu.
Anna Delvey nije bila poduzetni društvenjak, nije trebala naslijediti milijune za koje je tvrdila da je, ona je bila prevarant, čije je pravo ime bilo Anna Sorokin, koja se bavila prijevarama banaka, hotela i prijatelja za stotine tisuća dolara.
Annina "privlačnost" pokazala se neodoljivom sve do kraja, kada je prava istina postala neizbježna. Osmijeh na licu Anne Delvey tijekom njihovog posljednjeg obračuna urezan je u misli Rachel DeLoache Williams poput tetovaže.
“Postavila sam joj sva ova pitanja i način na koji je imala odgovor na sve, to je za nju bio samo sport”, rekla je Rachel, bivša Annina prijateljica.
Rachel je upoznala Annu kada je navodna nasljednica uložila sav napor da se sprijatelji s njom u New Yorku 2015. godine. Uronila je u Annin život i sve privatne avione, apartmane s pet zvjezdica i sve ostalo što je dolazilo s njom. Problem je bio u tome što ništa od toga nije bilo stvarno kao što sada milijuni gledatelja također znaju nakon što su pogledali seriju o njezinim spletkama, Inventing Anna. Rachel je bila jedna od njezinih žrtava.
Anna je sa svojim prirodnim načinom komunikacije uspjela uvjeriti druge u svoje bogatstvo, a to je za Rachel značilo da će bez oklijevanja uskočiti privremeno podmiriti račun od 62.000 dolara (oko 419 000 kuna) za luksuzni marokanski odmor kada je Anna imala problema sa svojim karticama. Međutim, Anna nije imala sredstava da joj vrati novce, a nije ni namjeravala.
Anna Sorokin je osuđena na 12 godina zatvora zbog velike krađe, ali je prijevremeno puštena zbog dobrog ponašanja, no brzo je vraćena iza rešetaka zbog problema s vizom. Kažnjena je u određenoj mjeri zbog financijskog aspekta svojih zločina, ali prava emocionalna trauma koju je uzrokovala ljudima s kojima se družila nije nešto što se može ispraviti boravkom u zatvoru.
"Laganje obično ima veze s onime što misle da je aspirativno", rekla je psihologinja dr. Jane McNeill, što bi sigurno imalo smisla kada je u pitanju Annin luksuzni stil života.
Njezino istraživanje sugerira da što više lažemo, to manje naš mozak izaziva emocionalni odgovor. To bi objasnilo zašto laži često počinju malim, ali onda prerastu u nešto puno veće i može boljeti jednako, ako ne i više, kada u svemu tome ima romantičnog elementa.
Korištenje digitalnih mreža
Samoopisana introvertna osoba koja "nikada nije bila normalna", Grace se borila u društvu, tješeći se na internetskim forumima. Nije joj bilo dovoljno samo se uklopiti u razgovore, Grace je željela pažnju i znala je kako ju dobiti.
Grace je odrasla u mormonskoj zajednici na srednjem zapadu Amerike, religiji u kojoj si "ili potpuno dobar ili potpuno loš". Ubrzo joj je sinulo da bi mogla iskoristiti umjetnost laganja kako bi povećala svoje samopoštovanje.
Lažljivica Grace je priznala: “Napisala sam post na blogu s detaljima kako sam doživjela prometnu nesreću i bila paralizirana od struka naniže”. Post je poslužio svojoj svrsi, bila je preplavljena porukama.
"To me zapravo učinilo jako popularnom. Bilo je dobro jer nikad nisam bila popularna u stvarnom životu”, rekla je Grace.
Od te laži su se ostale samo nizale. Sve je isprepleteno elementima istine da bi izgledalo autentično. Godinama nije osjećala grižnju savjesti.
“Nisam osjećala krivnju, samo sam htjela loviti taj osjećaj”, rekla je Grace.
Ali se Grace zbližila s dvoje ljudi sa svog bloga i oni su joj predložili susret. Grace koja je bez drugih prijatelja je očajnički htjela otići, ali ne može. Ti ljudi vjeruju da je paralizirana od struka naniže. Stalno mora odgađati razgovore o susretu i morat će se suočiti sa svojim lažima koje se raspliću te riskirati da izgubi jedine prijatelje koje ima. Još uvijek nije odlučila kojim pristupom će se voditi.
Stručnjaci o lažljivcima
"Kompulzivni lažljivci nisu znanstvena konstrukcija, to je samo izraz koji ljudi koriste, nemamo definiciju za to”, rekao je psihijatar dr. Neel Burton.
Anna Sorokin naizgled nije marila koga je povrijedila kao Anna Delvey, ali je znala je što želi, a to je status. Grace jasno priznaje da su njezine fikcije bile vođene potrebom za pažnjom. Iako je svaki scenarij drugačiji, jedna nit povezuje svakog lažljivca, a to je nisko samopoštovanje. Svi putevi vode na jedno mjesto, želja da se bude nešto više.
Jedini medicinski dijagnosticirani uvjet koji postoji za kompulzivno laganje je Munchausenov sindrom, u kojem se osoba pretvara da je bolesna ili namjerno proizvodi simptome bolesti u sebi. Klinički uzrok ovog je misko samopouzdanje.
“To se vidi kao potreba da se privuče pozornost kod nekoga kome to nedostaje. Obično kada ljudi govore velike laži, to nije zato što žele prevariti ljude ili zato što su zli, to je zato što su u očajničkoj potrebi”, objašnjava dr. Burton.
Internet olakšava laganje. S aplikacijama za uređivanje fotografija možemo manipulirati cjelokupnim izgledom u nekoliko sekundi.
Google pretraga za "lažna referenca za posao" donosi više od 55 milijuna rezultata. Prema tome, svi mi vodimo dvostruke živote, kojima se svakodnevno predstavljamo na internetu, kod kuće i na poslu, prenosi Cosmopolitan.
