S obzirom da bi druga kardiokirurška operacija u ovom slučaju bila visokorizična i pacijentica je vjerojatno ne bi preživjela, u riječkom KBC-u okupio se multidisciplinaran tim kardiologa

Tim stručnjaka iz KBC-a Rijeka prvi je u Hrvatskoj, ali i okruženju, bez kardiokirurškog zahvata uspješno zatvorio puknuće mišićne pregrade srca nastale kao posljedice infarkta.

U pripremi i izvođenju ovog složenog zahvata, a potom i u postoperativnom liječenju, sudjelovali su liječnici raznih specijalnosti, a sam zahvat su predvodila dva intervencijska kardiologa. Riječ je o doc. dr. Vjekoslavu Tomuliću te pedijatrijskom intervencijskom kardiologu prim. dr. Nevenu Čačeu, piše Novi list.

Pacijentica (77) dobro se oporavlja i njezine su prognoze dobre, iako izgledi za preživljenje nakon njenog dolaska u bolnicu nisu bili veliki.

"Žena nam je stigla u bolnicu sedmi dan po infarktu i još je bila budna. Nikad nije bolovala, bila je aktivna i nije se javljala liječniku kod prvih simptoma, no nakon što se zbog progresivne dispneje, odnosno gušenja, javila svojem liječniku, on ju je poslao u hitnu kardiološku ambulantu. Učinili smo joj hitnu koronarografiju, pronašli smo začepljenu srčanu arteriju i ugrađena su joj tri stenta. No, po prijemu u kardiološki odjel intenzivnog liječenja njezino stanje je bilo sve lošije, došlo je do pada tlaka i zatajivanja srca", rekao je dr. Tomulić za Novi list i nastavio:

Umjetni materijal

"Napravili smo hitni ultrazvuk srca pri čemu je utvrđeno da postoji perforacija intraventrikularnog septuma, mišićne pregrade koja dijeli lijevu i desnu klijetku srca. To je posljedica toga što je preboljela infarkt kući i činjenice što kod infarkta dijelovi srčanog mišića odlaze u nekrozu, odnosno propadaju i oštećuju se. U određenom, manjem postotku, slučajeva ti oštećeni dijelovi mogu puknuti te se puknuće septuma događa u oko dva posto infarkta, i to uglavnom neliječenih."

Pacijentica je potom postavljena na ECMO uređaj i upućena na hitni zahvat gdje je puknuće sanirano uz pomoć umjetnog materijala kojim se pokrije rupa i zašije za mišić. No, kako je srčani mišić bio oštećen, propadao je i dalje te se tzv. patch nije održao.

S obzirom da bi druga kardiokirurška operacija u ovom slučaju bila visokorizična i pacijentica je vjerojatno ne bi preživjela, u riječkom KBC-u okupio se multidisciplinaran tim kardiologa, kardiokirurga, anesteziologa i pedijatrijskog kardiologa koji su se odlučili za perkutano zatvaranje rupe na srcu uvođenjem posebnog okludera.

Dio tkiva je propao

"Novost je da smo prvi put napravili zatvaranje tog defekta između dvije klijetke kod pacijentice koja se nije rodila s tom rupicom, a ujedno, to je i puno problematičniji zahvat nego kod pacijenata koji imaju prirođenu rupicu. Dio tkiva koji je bio zahvaćen infarktom, propao je i napravila se rupa zbog nekroze odnosno nedostatka krvotoka u tom području. Nekroza ide do neke granice koju ne možemo predvidjeti i ne znamo točno u kojem će se trenutku zaustaviti i zato kardiokirurški zahvat u ovom trenutku nije bio uspješan. Okluder koji smo koristili u ovom slučaju, dijelom se razlikuje od okludera koje inače koristimo kod zatvaranja urođenih rupa na septumu. Ovi okluderi su dublji i širi, ovaj konkretno promjera 22 milimetara, te se ne koriste za prirođene ventrikulske septalne defekte", objasnio je dr. Čače.