Povijesni romani uvijek su odlično štivo, pogotovo još kada pisci u dotične spoje stvarne činjenice, maštu i sočne tračeve. Jedna od takvih knjiga je i „Gospodar želja“ autorice Judith Merkle Riley, čija je radnja smještena u Francuskoj 1556. godine. To što su likovi u knjizi sposobni napraviti samo da dođu do onoga što su naumili, toga nema ni u najboljim novim tračerskim serijama.
Najbitniji lik čitave priče je prorok Nostradamus, koji otkriva groznu tajnu i savjetuje vrh vlasti u Francuskoj, a u isto vrijeme pokušava održati svoju reputaciju te izbjegava proricati sudbinu baš svih koji mu prilaze. U isto vrijeme, kraljica Katarina Medici se pokušava riješiti suprugove ljubavnice, a kako bi to postigla, mora nabaviti besmrtnu glavu Meandra Vrača, Gospodara želja.
Jedini problem u svemu je činjenica da se s takvom vrstom magije treba izrazito paziti, jer svaka pogreška može ugroziti sudbine nekoliko desetaka ljudi. Katarinina ljubomora i želja da se riješi žene koja joj ugrožava brak ipak na to ne pazi, a planove joj ugrožava i Sibille Artaud de La Roque, mlada pjesnikinja kojoj Meandar slučajno dospije u ruke te je mami da nešto poželi. Realnu situaciju zna jedino Nostradamus te je svjestan činjenice da svatko tko zaželi želju od uklete glave zauvijek ostaje upleten u mrežu zla iz koje teško da će se izvući.
'Historical fiction' je jedan od zanimljivih žanrova općenito
Znanje
Ljubomora je najveća prijetnja čitavom francuskom kraljevstvu, a odnosi među parovima, ljudima na dvoru i samih kraljeva s drugim kraljevstvima dolazi u veliku opasnost zbog Meandra. Čitav roman je prepun povijesnih detalja, tj. stvarnih činjenica, a sama spisateljica je istaknula kako je koristila stvarne Nostradamusove zapise dok je pisala knjigu.
„Historical fiction“ svakako je jedan od najzanimljivijih žanrova, jer se radi o knjigama temeljenim na stvarnim činjenicama s izmišljenim dijalozima i „zapaprenim“ odnosima. „Gospodar želja“ još je jedna u nizu sjajnih knjiga koje ne treba propustiti, pogotovo jer sigurno nikada ne bi očekivali od ljudi u to vrijeme da se bave stvarima kakve su nam i danas uz svu tehnologiju i dalje strane.
