Sve svjetske države nastoje ublažiti pandemiju covida-19 i u što većoj mjeri vratiti život u normalu. No, najnovija istraživanja sugeriraju da bi se zdravstvene vlasti trebale više usredotočiti na dugoročne učinke zaraze kod onih pacijenata koji su završili na intenzivnoj njezi.
Tako je istraživanje objavljeno u Journal of American Medical Association, otkrilo da 74,3 posto pacijenata iz 11 nizozemskih bolnica ima problema sa zdravljem godinu dana nakon što su pušteni s liječenja. Analizom je obuhvaćeno 246 pacijenata, a njihova prosječna dob je 61 godina.
Prema ranijim istraživanjima, postoji više od 200 simptoma koji su povezani sa sindromom post-covida. "Ova studija pokazuje kakav nevjerojatan utjecaj prijem na intenzivnu njegu ima na živote pacijenata oboljelih od covida-19. Čak i nakon godinu dana, polovica njih je umorna ili osjeća nedostatak energije potrebne za obavljanje svojih aktivnosti", rekla je Marieke Zegers, viša istraživačica Medicinskog centra Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj.
Fizički, mentalni i kognitivni problemi
Većina je pacijenata prijavila fizičke probleme. Čak 38,9 posto njih tvrdi da se i godinu dana nakon zaraze osjeća slabije. Probleme s mentalnim zdravljem spomenulo je 26,2 posto ispitanika, a njih 16,2 posto ima problema s pamćenjem ili koncentracijom. Najčešće prijavljeni fizički problemi su bol, slabost mišića i otežano disanje, dok su psihički problemi najčešće tjeskoba i posttraumatski stres.
Iako se još ne zna puno o tome kako i zašto se javljaju dugoročni učinci nakon preboljenja covida-19, jasno je da mnogi doživljavaju trajne probleme koji koincidiraju s kratkotrajnim simptomima zaraze koronavirusom.
"Simptomi nakon intenzivne njege mogu se podijeliti unutar fizičke, mentalne i kognitivne domene i povezani su s povećanom jednogodišnjom smrtnošću, višim troškovima zdravstvene skrbi i nižom kvalitetom života", pišu znanstvenici u svom istraživanju.
Utjecaj na okolinu
Dugotrajni zdravstveni problemi utječu i na rodbinu i prijatelje pacijenata, jer se moraju brinuti o njima, s obzirom na to da su na neki način još uvijek bolesni. Posljedice osjećaju i poslodavci. Naime, 57,8 posto ispitanika koji su bili zaposleni prije zaraze, završilo je na bolovanju ili je radilo skraćeno godinu dana nakon otpuštanja iz bolnice.
Iako studija ima određenih nedostataka, poput toga da uzima u obzir subjektivni dojam ispitanika, a ne kliničke dijagnoze, ipak upozorava na posljedice covida-19 s kojima se suočavaju pacijenti nakon izlaska iz bolnica.
"Uvid u dugoročne ishode među pacijentima s covidom-19 koji su liječeni na intenzivnoj njezi važan je za pružanje adekvatne naknadne skrbi prilagođene njihovim kliničkim potrebama", zaključuju znanstvenici.
