Pandemija koronavirusa je utjecala na mnogo toga u svijetu, pa se postavlja pitanje je li virus imao pozitivne utjecaje na vodu, čistoću zraka i Zemlju te općenito na naše živote. O tome su danas ujutro u HRT-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" govorili dr. sc. Aljoša Duplić, p. o. ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike i prof. dr. sc. Branko Grisogono, meteorolog/geofizičar/atmosferski fizičar s Geofizičkog odsjeka PMF-a.
Na početku emisije spomenuta je vijest da se ozonski omotač oporavlja. "Pa, do oporavka omotača dolazi ali je to proces koji je dugogodišnji i mjere koje su poduzete zbog omotača imaju svoju povijest već tridesetak godina, tako da to sigurno nije rezultat ovih sad trenutačnih zbivanja. Međutim mi smo mogli iz ovih ljudskih neaktivnosti tijekom ovog perioda i to na globalnoj razini vidjeti određene pozitivne promjene. One su nažalost kratkotrajne, ali pokazuju da se može, da čovjek svojim djelovanjem i aktivnošću i te kako utječe na okoliš i da nekakvim promjenama može utjecati i na pozitivne pomake. I kada govorimo npr. o kvaliteti zraka, kada govorimo o samoj prirodi, živom svijetu, pogotovo o životinjskim vrstama. Zamjetna su mjerenja kvalitete zraka koja su pokazala nekakve pozitivne trendove ali su oni kratkog maha jer traju dok nema pritiska", objasnio je Duplić.
Manja zagađenost zraka
Upitan možemo li prostim okom vidjeti neke promjene, Grosogono je rekao: "Vidi se da je smanjen zračni promet rapidno, 90 posto otprilike i to se onda vidi na visokim oblacima, zaleđenim, ali se to na srednjim i niskim oblacima ne vidi. To lijepo izgleda, to je pozitivna stvar, ali ipak ljudsko oko ima mali doseg. Npr. ne možemo vidjeti da je Zemlja okrugla, a znamo da je veći dio zemaljske kugle pod oceanima. To znači da su nam sateliti ključni za prepoznavanje stanja oblaka i ovi zemaljski radari."
Satelitske snimke iznad Kine su pokazivale veliku zagađenost zraka, a u protekla dva mjeseca zagađenje je nestalo, ustvrdio je voditelj. "Da, kad govorimo baš o onečišćenju, ako se maknemo od oblaka, mada su i oni jako poveza s aerosolom. Zrak je lakši, brži i transparentniji i od vode i od tla. I onda prije vidimo te efekte i oni su sad tu prisutni. Nažalost, to će biti najvjerojatnije tranzijentni period. Inače kada bismo tako nastavili mi bi čak možda stigli i ispuniti uvjete od Pariškog protokola, što će inače biti praktički neizvedivo", kaže Grisogona.
Dodaje da je on umjeren pesimist, ali sada kada je vidio ovaj efekt dobio je nadu. "Pokazalo se da pametnijim gospodarstvom od donedavnog, između ostaloga i manjim prometom i trčanjem za novcem - održivi razvoj bi omogućio da se Zemlja rekupera, da dođe u prirodnije stanje od postojećeg."
Situacija u Hrvatskoj
Duplić je govorio o mjerenjima kvalitete zraka u Hrvatskoj. "Mjerenja se obavljaju svakodnevno... ove promjene, pogotovo promjene u količini prometa, znači mi smo praktički imali lockdown, nismo gotovo uopće imali prometa u Zagrebu, i to se pogotovo moglo osjetiti u velikim gradovima. Tu je došlo odmah do zamjetne promjene u količini emitiranja i prisutnosti dušikovog dva oksida. To je spoj koji je izravni produkt prometa, sagorijevanja u automobilskim motorima. S druge strane nije došlo do barem za sada do nekih zamjetnih promjena kod nas. Nije došlo do promjene u količini letećih čestica. Imali smo i jedan ekstrem, krajem trećeg mjeseca, kada smo imali zagađenje koje se pojavilo iz Turkmenistana. Podrijetlo tih lebdećih čestica nije iz prometa a inače imaju više svojih izvora, između ostalog je promet ali i sagorijevanje u kućanstvima, grijanje bilo gdje. Najbolji pokazatelj je dušikov dva oksid i ugljikov monoksid gdje su pale koncentracije značajno, a koje direktno dolaze iz prometa."
"Mi možemo svojim ponašanjem utjecati, manje koristimo automobile, koristimo bicikle, koristimo javni prijevoz. Da bismo ga mogli koristiti moramo imati dobar javni prijevoz, ali to su alternative koje postoje. Mi se moramo naučiti živjeti na drugi način. Nama treba transformativna promjena. Ovo je bio sjajan eksperiment koji je pokazao da možemo i moramo ako želimo uspjet očuvat prirodu. Jer klimatske promjene najviše zvoni na alarm, međutim katastrofalne promjene se dešavaju u cijelom eko sustavu. Prošle godine smo imali dva velika izvješća koja su pokazala da smo u iznimno negativnim trendovima i da smo praktički u zadnjim minutama, slikovito rečeno, ako recimo vezujemo uz nogometnu utakmicu, u zadnjim minutama, u nadoknadi, da te trendove zaustavimo i možda neke od njih preokrenemo", zaključio je Duplić za HRT.
