Gomilanje plastike ogroman je globalni problem za koji znanstvenici diljem svijeta već desetljećima pokušavaju pronaći optimalno rješenje. No, sada je rješenje nadohvat ruke, i to zahvaljujući Hrvatu.
Naš znanstvenik iz Zavoda za organsku kemiju i biokemiju u Institutu Ruđer Bošković Vjekoslav Štrukil objavio je istraživački rad i prvi put predstavio svoju jedinstvenu metodu razgradnje plastike, koju struka opisuje kao inovaciju koja će promijeniti svijet.
Kako ekološki razgraditi plastiku i pritom je maksimalno iskoristiti zna ovaj 38-godišnjak. Za njegovu metodu mehanokemijskog mljevenja znanstvenici tvrde da će promijeniti način zbrinjavanja otpada zauvijek.
"Imamo plastičnu bocu, koju prethodno sameljem. Uzorci su u krutom agregatnom stanju i stavljaju se u ovakve čelične posude, u kojima se nalaze kuglice i zatim se na jednom posebnom instrumentu u posudici melju pri vrlo visokoj frekvenciji, pri čemu dolazi do kemijske reakcije", objasnio je i pokazao Vjekoslav Štrukil za RTL Danas.
Ovi procesi događaju se na sobnoj temperaturi - bez taljenja, spaljivanja ili korištenja tekućih otapala. Metoda je toliko inovativna da se našla i na naslovnici uglednoga znanstvenog časopisa ChemSusChem.
RTL
Proizvodnja nove plastike
"Nastaje jedna nova sirovina - tereftalna kiselina. To je bijela krutina koja se sada može dalje koristiti za proizvodnju nove plastike", istaknuo je Štrukil. A zbrinjavanje i reciklaža otpada, pa tako i plastičnoga, problem je koji se u svijetu pokušava riješiti desetljećima.
U Hrvatskoj se u prosjeku godišnje stavi na tržište oko 270.000 tona različite vrste ambalaže – od plastične i papirnate do staklene. Od toga, PET ambalaže, koja se prikuplja kroz sustav povratne naknade, godišnje na tržištu ima oko 17.000 tona. Više od 80 posto te količine se oporabi u pogonu za reciklažu.
"Postoje neki podaci da je konzumacija plastične PET ambalaže godišnje takva da se njome može prekriti otok Silba. Znači, čitav otok Silba se može prekriti tom količinom plastičnog otpada samo PET ambalaže", kazao je Vjekoslav.
Međutim, upravo bi Štrukilova metoda mogla biti temelj za inovativno i pametno gospodarenje otpadom - gdje bi se čak 99 posto razgrađene plastike koristilo kao sirovina u daljnjoj proizvodnji plastike.
