Drevni stanovnici Uskršnjeg otoka gradili su poznate masivne i tajanstvene kamene statue blizu izvora pitke vode, tvrde znanstvenici. Nekoliko stotina velikih statua, poznatih pod nazivom moai, visokih do 12 metara i teških 75 tona, zadivljuju posjetitelje Uskršnjeg otoka već generacijama.
Njihovo porijeklo je nepoznato, a znanstvenici se već dugo pitaju koji je bio ključ izbora lokacija za spomenike, razmještene diljem otoka.
U novoj studiji objavljenoj u časopisu PLOS One tvrdi se da su lokacije birane po blizini izvora svježe vode.
Gdje ih nema, nema ni vode
Vjeruje se da su ih napravili drevni Polinežani, većinu između 1250. i 1500. godine.
"Kada smo počeli ispitivati hidrološke podatke, zamijetili smo da su izvori svježe vode i lokacije kipova blisko povezane", kaže glavni autor studije Carl Lipo, antropolog na njujorškom sveučilištu Birminghamton.
To se ne odnosi samo na moaije smještene uz obalu, već i za one u unutrašnjosti. Ondje gdje ih nema, nema ni vode, kaže Lipo.
