Vjerojatno znate da sve popularnija Noć vještica (Halloween) pada na posljednji dan listopada, no osim što s njom u paketu dolaze bundeve, hororci, slatkiši i zabava, jeste li se ikad zapitali o podrijetlu i povijesti tog praznika?
Sama riječ "Halloween" doslovno znači "posvećenu večer", dok je ranim europskim slavljenicima nekoć bila poznata kao Noć svih svetih. Naime, Večer Svih svetih (31. listopada) i Dan Svih svetih (1. studenog) odavali su počast svecima (hallows), a naposljetku je ime skraćeno u "Halloween".
Poganski i kršćanski običaji nisu se oduvijek slagali. Sve do 7. stoljeća prije Krista, Noć Svih svetih padala je na 13. svibnja, a papa Bonifacije IV uputio je poziv da se datum proslave promijeni na 1. studeni.
Inače, prema katoličkim službenicima, Halloween je izravno suprotstavljen katoličkom blagdanu Svih svetih. Vatikan je 2009. osudio rastuću popularnost Noći vještica i prozvao ju "antikršćanskom" i "opasnom".
Zašto proslava pada baš na 31. listopada?
Noć vještica slavi se 31. listopada jer se na taj dan održavao drevni galski festival Samhain posvećen gospodaru smrti, koji se smatra najranijom pretečom Halloweena. Na njemu su se okupljale vještice na crni sabat, a obilježavalo doba godine u kojem se mijenjaju godišnja doba. Također, vjerovalo se da je granica između ovog i onog svijeta postajala najtanja u ovo vrijeme, što im je omogućivalo povezivanje s mrtvima.
Ova ideja pojavljuje se i u nekim drugim kulturama. Primjerice, židovski praznik Yom Kippur, koji se također obično događa u listopadu, uključuju izgovaranje molitvi za mrtve. Halloween je iz toga dobio svoje konotacije oko ukletosti.
Halloween
Poganski praznik Samhain uključivao je ritualne ceremonije povezivanja s dugovima, budući da su Kelti bili politeisti. Iako su detalji o tim proslavama uglavnom nepoznati, mnogi vjeruju da su Kelti slavili u nošnjama (životinjska koža) koja im je služila kao maska protiv duhova, uživali su u gozbama i izrađivali lampione izdubljivanjem bundeva.
Kako je s vremenom kršćanstvo preuzelo primat, a poganski prizvuk blagdana bio ublažen, osnovne tradicije Halloweena postale su dio pop kulture.
Kostimi, maske i slatkiši
Popularni ritual Noći Svih svetih bio je kostimiranje u svece i recitiranje pjesama od vrata do vrata. Djeca bi od susjeda tražila "kolače za dušu", poslastice slične keksima.
Koncept hvatanja slatkiša postao je popularan u SAD-u početkom i sredinom 20. stoljeća. Na taj su način obitelji davali poslastice djeci u nadi da će postati imuna na sve blagdanske šale, a taj se običaj proširio po cijelom svijetu.
Crna i narančasta
Sveprisutnost crne boje na Noć vještica također proizlazi iz festivala Samhain, odnosno njegovog naglaska na smrt. Naime, ta boja simbolizira smrt u većini kultura, a istaknuta je i u meksičkim proslavama Dana mrtvih (Dia de los Muertos), koji se događa otprilike u isto doba godine. Simbolika crne boje uključuje i njezine asocijacije na noć, kao i crne mačke, šišmiše, pauke, kotlove i sličnu ikonografiju.
Narančasta je oštar kontrast tom mraku i prolaznosti. Radi se o boji koja povijesno predstavlja obilje jesenskih berbi, promjenjivu boju lišća i vatre koje zagrijavaju hladne noći. Povezana je i s rezbarenjem bundeva, tradicijom za Noć vještica koja je nastala u 19. stoljeću s dolaskom irskih imigranata u SAD. Naime, oni su imali zabavu s rezbarenjem repe i krumpira, no ubrzo su otkrili da su im bundeve puno prikladnije.
Ikonografija noći vještica neprestano se mijenja, no kombinacija crne i narančaste uvijek se zadržava. Dapače, teško je zamisliti da te dvije boje predstavljaju nešto drugo.
