U seriji Doktor Who postoji izvanzemaljska vrsta zvana Silurijanci, tehnološki napredni humanoidni gmazovi koji su živjeli davno prije ljudi (točnije tijekom silura po kojem su dobili ime), ušli u hibernaciju i ostali neotkriveni sve dok se u njegovoj telefonskoj govornici nije pojavio omiljeni putnik kroz vrijeme. No detalj iz tog ZF narativa je zaintrigirao i znanstvenike. Dvojica znanstvenika sa Sveučilišta u Cambridgeu 2018. nazvala su svoj rad – Silurijanska hipoteza: bi li bilo moguće otkriti industrijsku civilizaciju u geološkim zapisima?
Geološki otisci prstiju
Objavljen u Journal of Astrobiology, rad ne tvrdi da je postojala tehnološki napredna vrsta davno prije čovječanstva, ali postavlja zanimljivo hipotetsko pitanje, ako bi postojala bismo li ih danas uopće mogli otkriti, odnosno bi li bilo moguće pronaći "geološke otiske prstiju" prošle civilizacije nakon milijuna godina. "Jedno od ključnih pitanja u procjeni vjerojatnosti pronalaska takve civilizacije je razumijevanje toga koliko se često, s obzirom na to da se život pojavio i da su neke vrste inteligentne, razvija industrijska civilizacija?", pišu.
"Ljudi su jedini primjer za koji znamo, a naša industrijska civilizacija trajala je (do sada) otprilike 300 godina (primjerice od početka metoda masovne proizvodnje). Ovo je djelić vremena koliko smo postojali kao vrsta i sićušni dio vremena koliko je složeni život postojao na površini Zemlje. Ovo kratko vremensko razdoblje postavlja očito pitanje je li se ovo moglo dogoditi prije."
Čitava naša civilizacija stane u nekoliko centimetara
Osim što je zanimljiva hipoteza za razmišljanje, traženje odgovora na pitanje također bi nam moglo pomoći u potrazi za znakovima naprednih civilizacija na egzoplanetima. Kako se ističe u radu, ljudi su ostavili značajne tragove na planetu koji će zasigurno trajati mnogo godina u našem (relativno kratkom) vremenu mijenjajući klimu i ekosustave planeta. Međutim, to ne znači da će te promjene biti vidljive milijunima godina od sada. Zapravo, zapis koji ostavljamo, primjerice u sedimentu, može biti debeo samo nekoliko centimetara. To može biti točno čak i ako preživimo mnogo dulje od naše trenutne dobi.
"Što dulje traje ljudska civilizacija, to se veći signal može očekivati u zapisu", piše tim. "Međutim, što dulje civilizacija traje, to bi njezine prakse morale postati održivije kako bi preživjele. Što je društvo održivije (npr. u proizvodnji energije, proizvodnji ili poljoprivredi), to je manji otisak na ostatku planeta. Ali što je otisak manji, to će manje signala biti ugrađeno u geološki zapis."
Teško razlikovati od prirodnih fenomena
Tim raspravlja o drugim oznakama koje bismo mogli ostaviti vrsti za milijune godina od sada. Neke se neće moći razlikovati od prirodnih fenomena kao što su anoksični događaji u oceanima iz razdoblja krede i jure – ali drugi bi bili jasni znakovi da smo bili ovdje i da smo potpuno uništili ovo mjesto. "Spekuliramo da bi neki specifični tragači koji bi bili jedinstveni, posebno postojane sintetičke molekule, plastika i (potencijalno) vrlo dugotrajne radioaktivne padavine u slučaju nuklearne katastrofe", piše tim.
"U nedostatku tih oznaka, jedinstvenost događaja mogla bi se dobro vidjeti u mnoštvu relativno neovisnih otisaka prstiju za razliku od koherentnog skupa promjena povezanih s jednim geofizičkim uzrokom." Tim ne daje konačan odgovor u radu, ali sugeriraju da bi, ako postoje druge drevne napredne vrste koje bi se mogle pronaći, one bile otkrivene istraživanjem elementarnih i sastavnih anomalija u zapisu sedimenta.
Korist prije svega za astrobiologiju
"Iako snažno sumnjamo da je bilo koja prethodna industrijska civilizacija postojala prije naše, postavljanje pitanja na formalan način koji eksplicitno artikulira kako bi dokazi za takvu civilizaciju mogli izgledati otvara vlastita korisna pitanja vezana i za astrobiologiju i za antropocenske studije," oni zaključiti.
"Nadamo se da će ovaj rad poslužiti kao motivacija za poboljšanje ograničenja hipoteze kako bismo u budućnosti mogli bolje odgovoriti na naše pitanje iz naslova", zaključuju.
