Skoro svatko od nas se u djetinjstvu zakleo da nikada, baš nikada neće učiniti ono što su učinili majka ili otac, niti ponoviti greške koje su oni napravili u roditeljstvu ili u stvarima koje rade. Ali evo paradoksa, što smo stariji, postajemo sve sličniji svojim roditeljima, piše Sensa.
POGLEDAJTE VIDEO: Upoznajte Gibbsa, psa koji stalno radi. Njegov posao je pronalazak stjenica. Evo i koliko naplaćuje
Poznata ruska psihologinja Marina Velez otkrila je destruktivne obrasce ponašanja i mogućnosti promjene strategije na koju smo navikli od djetinjstva.
Za to su krivi zrcalni neuroni i neuroni navike
Roditeljski scenariji su navike razmišljanja, reagiranja i djelovanja na određeni način. Cilj im je preživljavanje. To je primarni zadatak koji leži u najvažnijem dijelu našeg mozga, limbičkom sustavu. A zahvaljujući zrcalnim neuronima dijete uči kopirati pokrete i ponašanje ljudi oko sebe, a prije svega svojih roditelja.
Od njih dobivamo prve spoznaje o svijetu. Gledamo reakcije u različitim situacijama i slušamo objašnjenja. Dijete prikuplja informacije i pamti ih u kategorije: jedna o novcu, druga o zdravlju, treća o karijeri itd.
'Kutija' od nasljeđa
Zamislite kutiju s alatom koja se prenosi s generacije na generaciju. Primivši ju, nasljednik je otvara i iz nje uzima, na primjer, samo čekić, jer su ga koristili njegov otac i djed. Iako u kutiji ima mnogo drugih alata.
Roditelji u pravilu djeci prenose svoja pravila, govore im u što vjeruju. Kao u začaranom krugu ponavljaju model koji su im postavili njihovi preci, uvjereni da tako treba odgajati djecu. Ali ako otac nije postao milijunaš, ne treba govoriti da se poštenim radom ne može puno zaraditi. Ako odnos majke ne uspije, nije kćer kriva.
Destruktivni obrazac ponašanja
Destruktivno uništava osobnost, sprječava vas da postignete ono što želite. U našem se društvu u obrazovanju koriste mnogi destruktivni obrasci.
Kao u začaranom krugu roditelji ponavljaju model koji su im postavili njihovi preci, uvjereni da tako treba odgajati djecu.
Kritiziranje
Roditelji često pronalaze mane kod svoje djece umjesto da hvale i potiču pozitivne strategije. Najlakše je djetetu kada dođe iz škole reći: "Zašto nisi dobio pet?", "Zašto nisi oprao suđe?", "Zašto nisi pomogao?". Djeca cijelo vrijeme slušaju samo pritužbe da nešto nisu završila. Ali možete i drugačije: "Bravo, dobio si četiri, ipak si naučio ovu tešku lekciju", "Baš je dobro što si oprao tanjur za sobom" itd.
Uspoređivanje s drugima ne ide vam u prilog
Ima roditelja koji povlače paralele koje ne idu u korist djetetu. "Pogledaj, susjedina kćer je tako uredna i lijepa", "Ti si kao otac, baš takav…" i onda svatko može zamijeniti epitete koje je dala majka kojoj je dosadilo brinuti uvijek o svima i svom domu. U tom trenutku kompleks manje vrijednosti raste, djevojka shvaća da je biti poput oca najveća nesreća na svijetu.
Budite savršeni ili nikako
"Kad završiš glazbenu školu, onda…", "Dobit ćeš zlatnu medalju, prestižnu diplomu…" Kao rezultat, roditelji nas tjeraju da težimo idealu koji ne postoji ili ga je vrlo teško ostvariti. Tada djevojka ne može naći dečka ili otići na stranicu za upoznavanje jer treba smršaviti još pet kilograma. Ne mogu dobiti novi posao jer još trebam steći dva viša obrazovanja i steći iskustvo. I dok je nesavršeno, nema pomaka, nema zadovoljstva od života.
Pridružite se tuđim iskustvima
Je li moguće promijeniti scenarij? Naravno! Jednostavno je navika misliti da se bogati rađaju sa srebrnom žlicom u ustima, a siromasi s drvenom kutlačom. Navika se može prepoznati i ispraviti: "Može li se živjeti drugačije?", "Zar se događa da veliki novac nije ukraden, već zarađen poštenim radom?" I onda počnemo tražiti suprotne primjere da sebi pokažemo drugačiju stvarnost.
Skoro svatko od nas se u djetinjstvu zakleo da nikada, baš nikada neće učiniti ono što su učinili majka ili otac, niti ponoviti greške koje su oni napravili u roditeljstvu ili u stvarima koje rade.
Ako vaša obitelj nije imala određeno iskustvo, zadatak je pronaći ga od drugih ljudi i usvojiti. Morat ćete drugačije razmišljati i djelovati te drugačije reagirati na vanjske podražaje kako biste postigli ono što vam je potrebno.
Bilježite misli, akcije, rezultate
Svjesnost je razumijevanje uzročno-posljedičnih odnosa. Ako nam se ne sviđa posljedica (rezultat), onda moramo promijeniti uzrok. Ako misli i djela ne dovode do rezultata, onda njih, također, treba preispitati.
Najbolji način da to učinite je pisanim putem: zabilježite misli, postupke i rezultate do kojih su doveli i vratite se osnovama. Roditeljske scenarije možete promijeniti sami, no to može potrajati jer je teško sebi priznati neke društveno prihvaćene želje: "Što će ljudi reći?", "Kako će mama gledati na ovo?", "Ne, ne mogu se odlučiti."
Tu mozak smanjuje svoju obranu i počinjemo lagati sami sebi. Bolje je kontaktirati stručnjaka koji će brzo pomoći u uklanjaju svih blokada. Štoviše, lako je otići u krajnost. Kad se čovjek nečega boji ili mu se nešto gadi, on ide upravo u suprotnom smjeru. U ovom slučaju, djevojka koja je odrasla u obitelji s ocem alkoholičarom udat će se za apsolutnog trezvenjaka ili netko tko je odrastao u velikoj obitelji uopće neće htjeti imati djecu itd.
Kada bježimo od neželjene stvarnosti, u pravilu, u tom procesu shvatimo da je visak previše skrenuo u drugom smjeru i dolazimo do spoznaje da je istina u sredini.
Glavna stvar je da ne sprječavate djecu da postignu svoje ciljeve, grade svoj život i budu sretni. Podržite ih riječima: "Svakome se događa drugačije, ali bit će kako ti želiš". Tako će u odrasloj dobi birati pravila po kojima će graditi svoj život.
