Paleontolozi iz argentinskoga Prirodoslovnog muzeja u ponedjeljak su objavili da su otkrili 70 milijuna godina stare fosilizirane ostatke megaraptora, dinosaura mesoždera iz skupine teropoda od koje potječu velociraptor i tiranosaur, iz koje su se razvile danas poznate ptice.
Riječ je o jednome od posljednjih mesoždera iz grupe dvonožnih dinosaura koji su naseljavali Zemlju, a masovno su izumrli prije 65 milijuna godina.
Ostaci megaraptora otkriveni su u južnoj argentinskoj pokrajini Santa Cruzu sredinom ožujka ove godine. Nakon proučavanja fosilnih ostataka, duljine oko 10 metara, stručnjaci su shvatili da gledaju ostatke grabežljivog dinosaura s kraja "razdoblja dinosaura".
Dijelovi kralježnice, rebara, prsnog koša i ramenog pojasa ovog primjerka upućuju na to da se radi o novootkrivenoj, ujedno i modernijoj vrsti megaraptora.
"Prije 65 milijuna godina dogodilo se masovno izumiranje dinosaura, a ovaj fosil megaraptora koji tek trebamo proučiti bio je jedan od posljednjih predstavnika te skupine", kazao je Fernando Novas, paleontolog koji radi na projektu.
Tko je on zapravo bio?
"Za razliku od tiranosaura ili kolokvijalno T-Rexa, jednog od najzastupljenijih velikih teropoda, megaraptor je bio vitkiji, okretniji i brži. Imao je dugačak rep koji mu je omogućavao održavanje ravnoteže. Megaraptori su imali mišićave i duge noge, zbog čega su mogli praviti duge korake", pojasnio je Novas.
"Glavno oružje megaraptora bili su njegovi iznimno dugački i mišićavi prednji udovi s kandžama poput kose. One su mogle doseći i 40 cm duljine, što je plijenu nanosilo duboke ozljede", rekao je paleontolog Mauro Aranciaga Rolando.
Vjeruje se da su brzina i okretnost bili ključni za dug opstanak megaraptora jer su se hranili okretnim dinosaurima biljojedima koji su bili nešto manji, duljine između pet i šest metara, a živjeli su u velikim skupinama i lutali uokolo, slično kao danas gazele ili antilope po afričkim savanama.
Teropodi su se prvi put pojavili tijekom kasnog trijasa, prije oko 230 milijuna godina i u njih su spadali svi veliki kopneni grabežljivci od rane jure do završetka krede, prije oko 65 milijuna godina. Danas njihove predstavnike čini oko 9900 vrsta ptica koje su evoluirale tijekom jure od posebnih malenih dinosaura.
Megaraptor je živio u doba kasne krede. Većina fosila megaraptora otkrivena je na području sjeverozapadne Argentine.