Pčele medarice (lat. Apis) spadaju u rod opnokrilaca (Hymenoptera) i vrlo su razvijeni kukci. Nastale su na području Afrike, Europe i Bliskog istoka pa se dijele na afričke, orijentalne i europske podvrste. Postoje mnogi povijesni izvori koji govore upravo o ovim malim bićima. Još su Egipćani mislili da su pčele nastale iz suza Ra-boga Sunca, a Grci su pričali da su pčele čuvale Zeusa dok je bio mali i hranile ga medom.
Pčele medarice pripadaju člankonošcima, tijelo im je građeno od hitina i sastoji se od glave, prsa i zatka. Na prsima imaju tri para nogu i dva para tankih krila.
Usta su im građena od dva dijela : prednji dio kojim grize i stražnji dio koji je zapravo rilce pomoću kojeg pčela usisava tekućinu. Na nogama pčele medarice imaju košaricu, tj. udubljenje s dlačicama gdje spremaju nektar.
Pet očiju nalazi se iznad usta pčele medarice koje joj služe za raspoznavanje nekih boja dok neke druge boje uopće ne može vidjeti. Zanimljivo je da pčela vidi samo plavu i žutu, ali i ultraljubičastu koju pak čovjek ne može vidjeti.
Iako lošeg vida pčele medarice imaju vrlo razvijen osjet njuha, a ta osjetila smještena su na vrhu ticala. Zadak se sastoji od devet kolutića na kojemu su voskovne žlijezde koje izlučuju tvar za izgradnju saća. Na zatku je i nazubljeni žalac koji je za pčelu jedina obrana.
Žalosna činjenica je da pčela medarica nakon uboda ne može izvući žalac pa se on otkine, a ona ugiba. Otrovni sastojak ispušten pri ubodu je melitin i vrlo je opasan za ljude koji su na njega alergični.
Zajednica jedinca pčele medarice jedna od
najorganiziranijih zajednica u prirodi. Vrlo je slična
ljudskom društvu u Srednjem vijeku - ima kraljicu i njene
podanike.
U pčelinjoj zajednici se nalazi tri vrste pčela : matica,
radilica i trut.
Pčelinji razvoj obuhvaća četiri stadija koja imaju embrionalni i
postembrionalni razvoj.
Pčele medarice ubrajamo u holometabolne kukce,
što znači da prolaze kroz četiri stadija razvoja ili metamorfozu,
a uključuje: Jaje (Ovum); Ličinku (Larva); Kukuljicu
(Pupa); Odrasli stadij (Imago).
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
