Neki od nas su toliko plašljivi pa pod otrovne životinje misle već i na ose, pčele i poneke ribe. Naravno da od svih nabrojanih do sada postoje vrste koje su otrovne, ali to nisu jedine otrovne životinje, te postoje razlike u njihovoj otrovnosti.
Otrovne životinje mogu se podijeliti u dvije glavne
skupine.
Aktivno otrovne životinje (fanerotoksične) - ove
životinje imaju otrovni aparat koji sadrži otrovne žlijezde,
izvodne kanale i čeljusti ili bodlje. One unose otrov u tijelo
žrtve, kao na primjer crna udovica, poskok i pčela.
Pasivno otrovne životinje (kriptotoksične)
ove životinje nemaju posebni aparat, već je otrov raspoređen po
tijelu. Do trovanja dolazi ako se životinja konzumira. Takvi su
ugor i školjkaši. Pojedine životinje imaju posebne žlijezde u
koži, ali bez aparata za ubrizgavanje otrova.
Pomalo zastrašujuće zvući činjenica da u svijetu postoji više od
10000 vrsta koje spadaju u otrovne životinje.
Spomenuti ćemo samo neke od njih i naglasiti otrovne životinje
koje obitavaju u Hrvatskoj.
Morske otrovne životinje
U Jadranu su najčešće smeđa vlasulja (Anemone sulcata) i crvena moruzgva (Actinia equina). Neke sastavnice njihovog otrova slične su otrovu kobre. Zelena vlasulja (Actinia cari) je najotrovnija, ali i vrlo rijetka.
Od meduza, otrovne su morska mjesečina (Pelagia noctiluca), uhati klobuk (Aurelia aurita) i morska pluća (Rhizostoma pulmo).
Najotrovnija meduza je modri loptaš ili ''Portugalska galija'' (Physalia physalis), koja se u Jadranu pojavljuje samo povremeno.
Morski pauk je otrovna životinja, a u Jadranu žive čak četiri vrste morskih paukova: bijelac,crnac, žutac i mrkulj, a prisutni su duž cijele obale na svim vrstama terena (pijesak, mulj, kamen). Otrovne bodlje nalaze se na leđnoj peraji i u škrgama, mogu narasti do 40 cm, a njihove žrtve najčešće su ribolovci koji se na njihove otrovne bodlje ubodu prilikom skidanja s udice.
Otrovni člankonošci
Kako su člankonošci (Arthropoda) koljeno koje predstavlja
najbrojniju skupinu beskralježnjaka, tako u njoj nalazimo
mnoge otrovne životinje i to iz razreda
paučnjaka (Arachnida) i kukaca (Insecta). Njihov otrovni aparat
čine štipaljke u kojima se nalaze kanali otrovnih žlijezda.
Stijenka žlijezda ima mišiće pomoću kojih mogu regulirati
količinu ispuštenog otrova.
U našem obalnom području najčešće možemo susresti pauka crnu
udovicu (Latrodectes tredecimguttatus). Otrov, koji je jači od
otrova čegrtuše i kobre, proizvode i ženka i mužjak, ali je samo
ugriz ženke opasan. Ugriz ženke u početku je bezbolan, nije
primjetan, a zatim slijedi vrlo oštra bol, grčenje i paraliza
žrtve. Protiv otrova crne udovice koristi se serum po koji hitno
treba ići u najbližu bolnicu.
Štipavci (Scorpiones) imaju otrovni aparat na vrhu repa. Otrovi štipavaca iz raznih dijelova svijeta bitno se razlikuju. U Hrvatskoj žive dvije vrste: Euscorpius italicus i Euscorpius carpathicus. Otrovi im nisu jaki, a na mjestu uboda nastaju lakša oteklina, crvenilo i svrbež. Najopasniji europski štipavac je Mesobutus gibosus, čiji otrov može ubiti psa ili čak dijete, a živi u Makedoniji.
Otrovne životinje - kukci
Oleandrov ljiljak je kukac koji se hrani otrovima. To su
životinje iz koljena žarnjaka (Cnidaria) imaju žarnice u kojima
je pohranjen otrov.
Mnogi kukci imaju toksične tvari koje im služe za omamljivanje
plijena, obranu od neprijatelja i čuvanje teritorija. Oni svoje
otrove ispuštaju u žrtvu ugrizom ili ubodom žalcem uz koji je
vezan otrovni aparat. Otrovni aparat sličan je kod svih
opnokrilaca (pčele, ose, stršljeni), a služi za lučenje,
pohranjivanje i ubrizgavanje otrova.
Kod pčela i bumbara je žalac nazubljen, dok kod osa i stršljena
nije pa oni mogu ubosti više puta uzastopce.
U Hrvatskoj nailazimo na pčelu medaricu (Apis mellifera), osu zemljaricu (Vespula gemanica), običnu osu (Vespula vulgaris), stršljena (Vespa crabro), bumbara (Bombus terrestris) i druge. Ovi opnokrilci u svijetu uzrokuju više smrti nego zmije. Razlog tome je da se kod ljudi koji su osjetljivi na otrove kukaca može pojaviti jaka alergijska reakcija s osipom, a u najtežim slučajevima ubod ili ugriz može izazvati anafilaktički šok i smrt. Zbog toga i njih ubrajamo u otrovne životinje iako o njima kao takvima možda i ne razmišljamo.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
