Crna slavonska svinja: Pasmina pod zaštitom

Crna slavonska svinja ili fajferica, hrvatska je autohtona pasmina svinja. Ostale hrvatske autohtone pasmine su čupava mangulica u Podravini, turopoljska svinja u Turopolju i u Banovini banijska šara.

Crna slavonska svinja nastala je, zbog potrebe za pasminom svinja za ispašu, koja će ranije sazreti, biti produktivnija i otpornija. Nastala je na imanju grofa Pfeiffera u Orlovnjaku kraj Osijeka, gdje su se krajem 19. i početkom 20. stoljeća, križale krmače pasmine lasaste mangalice s nerastovima crnih pasmina Berkshire i Poland China. Dobivene najbolje krmače, godinama su se križale s uvezenim nerastovima pasmine Poland China, a kasnije i s Cornwall pasminom. Tako je s vremenom, dobivena crna slavonska svinja.

Crna slavonska svinja je svinja skromnih zahtjeva za hranom, pogodna za držanje na otvorenom. Hrani se žitaricama, kukuruzom, bundevama, djetelinom i dr. Ima sposobnost konzumacije veće količine voluminozne hrane u odnosu na moderne plemenite pasmine. Ima mirnu, dobroćudnu narav, visoku otpornost i pigmentiziranu kožu, koja je boje pepela, prekrivena obično srednje dugim čekinjama. Papci i rilo crne su boje. Ima kratko tijelo i kratke i tanke noge.

Prasi oko 7-8 praščića, koji su jednobojno sivkasti, gotovo bez dlake. Meso je dobre kvalitete, s visokim sadržajem unutarmišićne masti, dobrom sposobnošću vezanja vode te okusa. Zbog tih svojstava koristi se za dobivanje kvalitetnih suhomesnatih proizvoda kao što su kobasice, šunke, kuleni te čvarci i svježeg svinjskog mesa.

Pasmina je pod zaštitom Nacionalnog programa za očuvanje autohtonih i ugroženih pasmina domaćih životinja u Hrvatskoj.