Najbolji čovjekov prijatelj iz životinjskog svijeta vjerojatno je i njegov najstariji 'kompanjon', pokazala je studija psećeg DNK objavljena u časopisu Science. Analize pokazuju da je pas pripitomljen negdje prije 11.000 godina, oko kraja posljednjeg ledenog doba, što znači da se to dogodilo prije bilo koje druge poznate vrste.
"Pitanje je zašto su to ljudi učinili i kako je do toga došlo. To nas u konačnici zanima", rekao je za BBC Pontus Skoglund, suautor studije i liječnik koji se bavi drevnim genomima, s londonskog Instituta Crick. Dodaje kako nije jasno kada točno i gdje je došlo do prvog pripitomljavanja.
Potekli od istrijebljene vučje populacije
"Psi su naši najstariji i najbliži životinjski partneri. Uz pomoć DNK drevnih pasa možemo vidjeti koliko daleko u prošlost ide naša zajednička povijest i to nam pomaže da razumijemo kada i gdje je počela ta duboka veza", rekao je Greger Larson, suautor studije sa Sveučilišta u Oxfordu.
Smatra se da su psi evoluirali od vukova koji su se odvažili ući među ljude, možda njuškajući okolo tražeći hranu. Kada su bili ukroćeni, tada su mogli služiti ljudima kao pratioci u lovu ili čuvari. Rezultati sugeriraju da su svi psi potekli od jedne istrijebljene vučje populacije, ili možda od više njih usko povezanih.
Gdje se dogodilo pripitomljavanje?
Mnoge životinje, poput mačaka, vjerojatno su pripitomljene kada su se ljudi smjestili u stalna naselja, prije oko 6000 godina. One su bile korisne u uništavanju miševa. Njihovo pripitomljavanje se vjerojatno dogodilo u kolijevkama poljoprivrede na Bliskom istoku.
"Za pse, to bi moglo biti bilo gdje: u hladnom Sibiru, toplom Bliskom istoku, jugoistočnoj Aziji. Sve te mogućnosti su mi na umu", pojasnio je Pontus Skoglund.
