Baš kao i svi drugi organi, koža počinje stariti onog trenutka kada se rodimo. Ipak, živimo u vremenu koje glorificira mladost, a bore i opuštenu kožu često doživljavamo kao neprijatelje. Prema nedavnom članku koji je objavio BBC, ključ nije u vječnoj borbi protiv prirode, već u razumijevanju bioloških procesa i promjeni perspektive o tome što znači dostojanstveno stariti.

Još u doba antičke Grčke, negdje oko 800. godine prije Krista, bogovima na Olimpu nektar i ambroziju služila je Heba, božica vječne mladosti. Ona je simbolizirala "vrhunac života", dok je njezin suparnik Geras, bog starosti, prikazivan kao iscrpljen, naboran starac sa štapom. On nije predstavljao mudrost, već biološko propadanje i strah od smrti. Taj drevni strah od prolaznosti vremena ostao je duboko ukorijenjen u ljudskoj svijesti sve do danas.

Ljudska opsesija mladolikošću od tada se samo pojačala. Koža, naš najveći organ, ujedno je i "društveni" organ – ona je vidljiva svima. Istraživanje provedeno na 1300 ljudi u 54 zemlje pokazalo je da čak 85 posto sudionika smatra kako njihova koža odražava njihovu osobnost, što sugerira da je izgled kože usko povezan s osjećajem vlastitog identiteta.

Tržište proizvoda za borbu protiv starenja (tzv. anti-aging) raste nevjerojatnom brzinom. Procjenjuje se da je 2024. godine vrijedilo oko 52 milijarde dolara, a očekuje se da će do 2030. dosegnuti vrtoglavih 80 milijardi. No, postavlja se pitanje: zašto se toliko trudimo oduprijeti starenju i kako ga možemo prihvatiti?

Što se događa s kožom dok starimo?

Koža je fascinantan organ. Iako je debela svega nekoliko milimetara, čini sedminu tjelesne težine prosječne odrasle osobe.

"Kožu često uzimamo zdravo za gotovo, iako je to organ koji nosimo izvana", objašnjava George Murphy, profesor patologije na Medicinskom fakultetu Harvard. "Ona nas štiti i predstavlja glavnu barijeru prema vanjskom svijetu, koji je često neprijateljski nastrojen."

Osim što štiti od bakterija, infekcija i UV zračenja, koža regulira tjelesnu temperaturu te proizvodi hormone i vitamine. Gubitak većeg dijela kože obično je fatalan, što govori o njezinoj važnosti za preživljavanje. Problem nastaje jer javnost kožu ne promatra kao funkcionalan, već prvenstveno kao estetski organ.

Starenje kože događa se iznutra (kronološki) i izvana (zbog utjecaja okoliša). Razine kolagena opadaju, krvne žile postaju krhkije, a matične stanice se sporije regeneriraju. To utječe na sva tri sloja kože: epidermu, dermu i potkožno tkivo. Koža se stanjuje, suši i gubi elastičnost, zbog čega rane kod starijih osoba sporije zacjeljuju.

Vizualne promjene su neizbježne: tamne mrlje, opuštena koža i bore postaju svakodnevica. Neke bore postaju statične, odnosno trajno vidljive. Mijenja se i struktura lica: čelo može izgledati veće zbog povlačenja linije kose, usne se stanjuju, a vrh nosa se može spustiti zbog slabljenja vezivnog tkiva.

Foto: Pexels

Psihološki izazov starenja

Nije iznenađujuće da promjene na licu utječu na psihu. Način na koji procesuiramo starenje razlikuje se ovisno o kulturi i spolu.

Beth Daniels, direktorica Centra za istraživanje izgleda na Sveučilištu West of England, ističe da postoji manjak istraživanja o slici tijela kod osoba srednje i starije životne dobi, a postojeća se uglavnom fokusiraju na bjelačku populaciju. Ipak, poznato je da žene i muškarci različito doživljavaju starenje. Ženski standardi ljepote u zapadnim društvima snažno su vezani uz mladost, što stvara fenomen poznat kao "dvostruki standard starenja".

Dok se muškarci često fokusiraju na funkcionalnost svog tijela, žene su pod većim pritiskom da zadrže privlačan izgled. Carolyn Karoll, psihoterapeutkinja specijalizirana za probleme sa slikom tijela, naglašava da su ideali ljepote društveno konstruirani.

"Dobra vijest je da, budući da su to društveni konstrukti, oni nisu apsolutne istine. To znači da im se možemo oduprijeti i stvoriti vlastite narative", kaže Karoll.

Iako neke žene svoje bore nazivaju "ordenjem časti", mnoge se okreću estetskim zahvatima kako bi izbjegle "nevidljivost" u društvu ili diskriminaciju na radnom mjestu. No, pritisak osjećaju i muškarci. U Velikoj Britaniji i SAD-u sve je više muškaraca koji se odlučuju na zatezanje lica i vrata.

Injekcije protiv bora, poput botoksa, iznimno su popularne. Američko udruženje plastičnih kirurga zabilježilo je gotovo deset milijuna takvih zahvata u 2024. godini. Profesor Murphy upozorava da su to samo privremena rješenja: "To je više-manje kao stavljanje flastera. Time se ne rješava biologija koja uzrokuje starenje kože, iako ljudi vide kratkoročne koristi".

Kako pravilna njega pomaže u prihvaćanju promjena

Postoje načini kako njegovati kožu koji mogu pomoći i u psihološkom procesu prihvaćanja starenja. Ključ je u promjeni fokusa s estetskog na zdravstveno.

Stručnjaci savjetuju izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu, redovitu hidrataciju i održavanje čistoće kože. Prehrana bogata vitaminima i esencijalnim masnoćama, poput omega masnih kiselina, može značajno koristiti koži u zreloj dobi.

NISTE JEDINI /

S godinama dlake počinju rasti tamo gdje ih ne želimo: Postoje načini da ih se riješimo

Miranda Farage, klinička dermatotoksikologinja, ističe da, iako ne možemo utjecati na genetiku, naši životni odabiri igraju veliku ulogu. Prehrana, tjelovježba, upravljanje stresom i društvena povezanost utječu na zdravlje kože i opću dobrobit.

"Prihvaćanje lica koje stari ne znači da morate voljeti svaku promjenu, to samo znači da se prestajete boriti protiv stvarnosti", zaključuje Karoll.

Kao društvo, moramo promijeniti stav prema starenju. Edukacija o tome kako prihvatiti promjene i ostati otporan ključna je za mentalno zdravlje. Svaka životna faza nosi svoju ljepotu ako naučimo ploviti s vremenom, umjesto da se borimo protiv struje.

POGLEDAJTE GALERIJU

OSTAVILI SU TRAG /

Obavijena velom misterije: Ovo su tajna društva za koja možda nikada niste čuli

POGLEDAJTE VIDEO: Poznati liječnik razotkriva mitove o perimenopauzi i menopauzi: 'Važno je pričati o tome'