1. Svaka povreda ostavlja ožiljak: Zarastanje rana, odnosno cikatrizacija povezuje rane, defekte tkiva, gubitak tkiva i nastanak ožiljnog tkiva. Dok je za zarastanje rana potrebno više mjeseci, sanacija tkiva traje od jedne do dvije godine i to vrijeme daje mogućnosti za terapiju i prevenciju komplikacija. "Ožiljno tkivo nastaje poslije zarastanja dubokih rana, operativnih rana s komplikacijama, povrede tkiva pri intervencijama i predstavlja završni proces zarastanja akutnih i kroničnih rana, koje mogu biti posljedica operacija, estetskih procedura, povreda i oboljenja kože i drugih tkiva", rekla je dermatologinja. Ona objašnjava da ožiljci omogućavaju nastavak integriteta kože ili drugih tkiva poslije rana i povreda, ali se izgledom i funkcionalno razlikuju od zdravih tkiva. "Izgled i vrsta ožiljaka ovise o vrsti, lokalizaciji, veličini i dubine rana, komplikacija rana, starosnih, spolnih, etničkih i genetskih faktora rizika. Potpuno obnavljanje kože, bez ožiljka, moguće je samo u slučaju povrede epiderma, najpovršnijeg sloja kože, dok je za ostala tkiva obnova nepotpuna i neujednačena. Ožiljno tkivo je živo tkivo koje dostiže snagu i vitalitet najviše do 80 posto zdravog tkiva", objasnila je.

2. Ima različitih vrsta: Ožiljci se dijele na atrofične, koji su u ravnini kože ili neznatno ispod ravnine kože i nefiziološke, hipertrofične i keloide koji su uvijek iznad ravnine kože. "Keloidi su poznati po narodnom izrazu "divlje meso". Ožiljci se razlikuju po tipu, boji, površini, obliku, čvrstini, gipkosti, trajanju jer mogu biti mladi i stari, i po senzitivnosti, koliko bole ili svrbe. Također, dijele se po visini, boji, gipkosti i vaskularizaciji, tj. tome koliko ima krvnih žila. Vaskularizacija ukazuje na to da je ožiljno tkivo živo jer postoji prokrvljenost i osjećaj dodira, bola, svraba.

3. Vidljivi ožiljci opterećuju: Poslije opeklina više od 60 posto pacijenata ima hipertrofične ožiljke od kojih trećina zahtjeva dopunske operacije za rekonstrukciju. Poslije akni na licu ili leđima 12 posto mladih osoba ima ožiljke koji mogu imati i formu keloida, od toga je 90 posto njih u tinejdžerskom i adolescentnom dobu. "Vidljivi ožiljak je velika stigma, psihološko i socijalno opterećenje, posebno za ovu mladu populaciju. Također, ožiljci mogu nastati i poslije tetovaža, o čemu se ne razmišlja kada se na to odlučuje", rekla je.

4. Ožiljci i psihološki poremećaji: Ne treba zaboraviti ni specifične ožiljke poslije samoozljeđivanja kod depresivnih osoba mlađeg uzrasta. "Oni nastaju na skrivenim mjestima podlaktice ili potkoljenice. Često su u nizu pa i na vidljivim regijama, kada predstavljaju "apel", tj. poziv za pomoć koji treba prepoznati. Kod intravenoznih narkomana ožiljci su posljedica rana nastalih uslijed mehaničkog, kemijskog i toksičnog korištenja droge i infekcije. Ožiljci mogu biti i posljedica neadekvatno i nestručno izvedenih operativnih i estetskih procedura", dodala je.

5. Komplikacija ožiljaka: Posljedica ožiljka je i limfni zastoj i pojava otoka, najčešće ruku, koji su kronični po svom toku s mogućim komplikacijama. Nastaju i zbog oštećenja limfnih čvorova i limfnih puteva tijekom operacija, povreda ili uslijed bolesti. "Mogu se javiti nove rane na starom ožiljku, zatim rascjep ožiljnog tkiva, zgrčenost mišića, skraćenje mišićno-zglobnih pripoja, smanjenje funkcije, nastanak tumora (karcinoma) na bazi ožiljaka, ali i psihološke i socijalne posljedice", rekla je dermatologinja.

6. Svježi ožiljci su osjetljivi na UV zračenje: Prema riječima doktorice Delić, prevencija je prije svega dobra operativna tehnika i neposrednija postoperativna primjena terapije, koja sprječava pojavu nefizioloških oblika ožiljaka, infekciju, gubitak hidriranosti ožiljaka. "Na raspolaganju su primjena silikona u obliku pločica, biostimulativnih neablativnih lasera, faktora rasta, hijalurona, suspenzija stanica, preparata koji čuvaju vlažnost tkiva ožiljka, fizikalna terapija, hidroterapija. Pri tome treba imati u vidu i da su svježi ožiljci osjetljivi na UV zračenje, na hladnoću, saunu, vježbe istezanja i snage, usku odjeću", dodala je.

7. Cilj suvremene terapije: U suvremenoj terapiji ožiljnog tkiva cilj je omogućiti poboljšanje kvalitete ožiljka, bolju hidrataciju, prokrvljenost, obnavljanje ćelijskih struktura, smanjenje zategnutosti, visine i sprječavanje infekcije. "Postoji više desetaka terapijskih metoda. Ožiljci se liječe i operativnim putem, laserima, dermoabrazijom, fotodinamičkom terapijom, radiovalovima, ćelijskim suspenzijama, silikonskim preparatima, ultrazvukom. Cilj je da vrše hidrataciju ožiljka, smanjuju tenziju, debljinu ožiljka, bol, svrab, a time i komplikacije. Na osnovi više studija, istraživanja i vlastitog iskustva u praksi, dermatologinja dodaje da, od svih ožiljaka koji nastaju poslije zarastanja rana, 15 posto čine nefiziološki, znači hipertrofični i keloidi, koji su iznad ravnine kože i kod kojih postoji najveći rizik od komplikacija.