Proces stvaranja je relativno jednostavan. Prvo se ječam potapa u vodu temperature 10-18°C 48 sati kako bi se potaklo klijanje da bi bilo što slađe. Čim izbace mali izdanak, zrna se suše i prže kako bi se zaustavilo klijanje. O tome koliko se dugo slad prži ponajviše ovisni konačni okus i boja piva ( kod tamnih piva slad je prepržen). Slad se potom melje, vlaži i stavlja na određenu temperaturu (ovisno o vrsti piva). Dodaje se kvasac koji šećere pretvara u alkohol, odnosno počinje fermentacija.
Pivo se može dobiti od bilo koje žitarice ( riže, zobi, pšenica, kukuruza... ali ječam stvara najviše šećera pa se 90 psoto piva na svjetu proizvodi upravo od ječma. Hmelj služi kao začin koji daje gorčinu, ali se dodaje i kao prirodni konzervans koji će spriječiti kvarenje. No hmelj se koristi tek od 13. stoljeća.
Zašto na pivima piše lager ili pils (a Dublinersi pjevaju o porteru umjesto majčinog mlijeka)
Sve pive mogu se podijeliti u dvije osnovne vrste: lager ili ale, ovisno o tome kakav kvasac se koristi.
Danas su lageri najpopularnija piva, a dobivaju se procesom donjeg vrenja. Nakon vrenja stoje na temperaturi od 0 do 7 stupnjeva Celzijevih i to najčešće mjesecima po čemu su i dobila ime – lager (skladište). Zato su bistrija i čišćeg okusa.
Aleovi se pak dobijaju procesom gornjeg vrenja – kvasac je pri vrhu bačve slada. I ona stoje, ali znatno kraće – ne dulje od nekoliko tjedana. Manje se pjene te im okus teži i složeniji.
Pilsevi su podvrsta svijetlog lagera. Iako su najraširenija vrsta piva jedna je od najmlađih. Nazvan je po češkom gradu Plzenu, a prvi put je napravljena 1842. koristeći Noble Saaz hmelj.
Porter je podvrsta alea koji nastaje iz tamnog slada ( kada se slad ravnomjerno zagrijava na 200 stupnjeva Celzijevih). Stout je sličan, jedino što često sadrži i neprovreli slad, zbog čega je okus teži, nalik kavi.
Stvarno idealno rashlađeno i u pravoj čaši
Temperatura znatno utječe na okus piva. Što je hladnije, manja je i količina ugljičnog dioksida a okus i miris su slabiji. Kratka uputa bi zato bila – što je pivo jačeg okusa, to se služi na višoj temperaturi. Temperature na kojima se služe glavne vrste piva su:
Pilsevi na 2°C
Lageri od 5°C do 9°C
Aleovi od 7°C do 11°C
Stoutevi od 8°C do 13°C
Da bi pivo, duže vrijeme zadržalo kvalitetu, najpogodnije su čaše koje imaju debelo staklo koja služi kao izolator. Zato su popularne krigle, a osim njih koriste se i čaše sa "stalkom" kako ne bismo grijali pivo dok ga držimo. Iznimka su pilsevi – zbog blagog okusa ia manjeg udjela alkohola piju se brzo pa "trpe" i obične čaše jer se ne stignu zagrijati.
Pjena je itekako važna za uživanje
U svakom slučaju, i krigla i čaša moraju biti dovoljno velike da može stati cijelo pivo iz boce, skupa s pjenom. Mnogi ne vole pjenu tako da pivo ulijevaju duž brida čaše. Pjena je posebno važna i osobito utječe na opći dojam o pivu. Onemogućuje zagrijavanje piva i nalazi se kao izolator između piva i vanjske okoline, te pivu daje neophodnu gorčinu, okus pivskog kvasca i miris.
