SVE O PIVU: / Vjerojatno ga posve pogrešno točite, a za uživanje treba znati i vrstu

Image
Foto: Thinkstock

Pivo je najstarije alkoholno piće. Od onog trena, prije 10.000 godina, kada je čovjek počeo koristiti žito u prehrani, počeo je od tog žita pripremati i pivo.

14.8.2015.
11:51
Thinkstock
VOYO logo

Proces stvaranja je relativno jednostavan. Prvo se ječam potapa u vodu temperature 10-18°C 48 sati kako bi se potaklo klijanje da bi bilo što slađe. Čim izbace mali izdanak, zrna se suše i prže kako bi se zaustavilo klijanje. O tome koliko se dugo slad prži ponajviše ovisni konačni okus i boja piva ( kod tamnih piva slad je prepržen). Slad se potom melje, vlaži i stavlja na određenu temperaturu (ovisno o vrsti piva). Dodaje se kvasac koji šećere pretvara u alkohol, odnosno počinje fermentacija.

Pivo se može dobiti od bilo koje žitarice ( riže, zobi, pšenica, kukuruza... ali ječam stvara najviše šećera pa se 90 psoto piva na svjetu proizvodi upravo od ječma. Hmelj služi kao začin koji daje gorčinu, ali se dodaje i kao prirodni konzervans koji će spriječiti kvarenje. No hmelj se koristi tek od 13. stoljeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zašto na pivima piše lager ili pils (a Dublinersi pjevaju o porteru umjesto majčinog mlijeka)

Sve pive mogu se podijeliti u dvije osnovne vrste: lager ili ale, ovisno o tome kakav kvasac se koristi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danas su lageri najpopularnija piva, a dobivaju se procesom donjeg vrenja. Nakon vrenja stoje na temperaturi od 0 do 7 stupnjeva Celzijevih i to najčešće mjesecima po čemu su i dobila ime – lager (skladište). Zato su bistrija i čišćeg okusa.

Aleovi se pak dobijaju procesom gornjeg vrenja – kvasac je pri vrhu bačve slada. I ona stoje, ali znatno kraće – ne dulje od nekoliko tjedana. Manje se pjene te im okus teži i složeniji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pilsevi su podvrsta svijetlog lagera. Iako su najraširenija vrsta piva jedna je od najmlađih. Nazvan je po češkom gradu Plzenu, a prvi put je napravljena 1842. koristeći Noble Saaz hmelj.

Porter je podvrsta alea koji nastaje iz tamnog slada ( kada se slad ravnomjerno zagrijava na 200 stupnjeva Celzijevih). Stout je sličan, jedino što često sadrži i neprovreli slad, zbog čega je okus teži, nalik kavi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stvarno idealno rashlađeno i u pravoj čaši

Temperatura znatno utječe na okus piva. Što je hladnije, manja je i količina ugljičnog dioksida a okus i miris su slabiji. Kratka uputa bi zato bila – što je pivo jačeg okusa, to se služi na višoj temperaturi. Temperature na kojima se služe glavne vrste piva su:

Pilsevi na 2°C

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Lageri od 5°C do 9°C

Aleovi od 7°C do 11°C

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stoutevi od 8°C do 13°C

Da bi pivo, duže vrijeme zadržalo kvalitetu, najpogodnije su čaše koje imaju debelo staklo koja služi kao izolator. Zato su popularne krigle, a osim njih koriste se i čaše sa "stalkom" kako ne bismo grijali pivo dok ga držimo. Iznimka su pilsevi – zbog blagog okusa ia manjeg udjela alkohola piju se brzo pa "trpe" i obične čaše jer se ne stignu zagrijati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pjena je itekako važna za uživanje

Image
Foto: Thinkstock.
Image
Foto: Thinkstock.

U svakom slučaju, i krigla i čaša moraju biti dovoljno velike da može stati cijelo pivo iz boce, skupa s pjenom. Mnogi ne vole pjenu tako da pivo ulijevaju duž brida čaše. Pjena je posebno važna i osobito utječe na opći dojam o pivu. Onemogućuje zagrijavanje piva i nalazi se kao izolator između piva i vanjske okoline, te pivu daje neophodnu gorčinu, okus pivskog kvasca i miris.

fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
Azbuka našeg života
Cijena strasti
default_cta
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
Pevačica
Obiteljske tajne
default_cta
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
Volio bih da sam ovdje
Gajin svet
default_cta
VOYO logo