Nutricionisti o bananama: 'Boja otkriva sve o njihovom okusu i nutritivnoj vrijednosti'
Sljedeći put kad posegnete za bananom, možda biste trebali obratiti pažnju na nijansu boje kore jer ona nije samo estetski detalj
Banane su jedno od najpristupačnijih i najukusnijih voća koje možete pronaći u trgovinama, a pritom su i vrlo hranjive. Naime, ovo tropsko voće obiluje kalijem, fosforom, magnezijem, vitaminom C, vitaminom B6 te biljnim spojevima koji zajedno pomažu zdravlje srca, imuniteta, kostiju i metabolizma.
No, ako često kupujete banane, znate koliko mogu biti nepredvidive kad je riječ o zrelosti. Ili danima čekate da zelene banane sazriju, ili stalno pripremate kruh od banana jer vam se nekako uvijek nagomilaju prezrele, smeđe banane. Nutricionistice i prehrambeni tehnolog su za Real Simple otkrili što nam zapravo boja banane govori o njezinoj nutritivnoj vrijednosti i zdravstvenim koristima.
Tri faze zrelosti banana
Iako zapravo postoji čak sedam faza zrelosti banana, postoje tri glavne i najprepoznatljivije.
- Zelena ili nezrela faza: Prva faza je, očekivano, zelena. To je trenutak kada banana još nije zrela. Kora je zelena zbog klorofila, a plod se sastoji uglavnom od škroba, uz vrlo malo šećera. Upravo ti škrobni spojevi daju banani čvrstu i tvrdu teksturu. Iako banane u ovoj fazi nisu najukusnije, imaju neke specifične zdravstvene prednosti u odnosu na banane u drugim fazama. Istraživanja pokazuju da je udio vlakana veći u zelenim bananama i smanjuje se kako banana sazrijeva, dok se udio šećera povećava kako plod žuti. Zelene, odnosno nezrele banane sadrže više otpornog škroba, vrste vlakana koja podržava zdravlje crijevne mikrobiote i pomaže u regulaciji razine šećera u krvi.
- Žuta ili zrela faza: Žuta, odnosno zrela faza je ona na koju većina ljudi pomisli kada zamisli bananu – ravnomjerno žuta, bez zelenih ili smeđih mrlja. U ovoj fazi enzimi razgrađuju klorofil u kori, zbog čega ona mijenja boju. Istodobno, drugi enzimi razgrađuju škrob na jednostavne šećere. To banani daje slađi okus, ali i mekšu strukturu jer se dugi lanci škroba pretvaraju u manje molekule šećera, poput glukoze, fruktoze i saharoze. Ova promjena može uzrokovati izraženiji porast razine šećera u krvi nakon konzumacije, ali banana i dalje zadržava sve svoje vrijedne hranjive sastojke. Žute banane bogat su izvor vlakana, kao i kalija, vitamina B6 i vitamina C.
- Smeđa, točkasta ili prezrela faza: Na kraju dolazi prezrela faza, kada banane počinju tamnjeti, dobivaju smeđe točkice, a ako se ne pojedu na vrijeme, mogu postati gotovo crne. U toj fazi banana je vrlo zrela – gotovo sav škrob pretvoren je u šećer, što znači da je plod vrlo mekan i znatno je izgubio svoju strukturu. Takve su banane izrazito slatke. Ove promjene znače i blagu promjenu u nutritivnom sastavu: sadrže manje otpornog škroba, a njihova prirodna slatkoća posebno dolazi do izražaja u pripremi slastica. Upravo zbog veće količine šećera mogu uzrokovati brži ili veći porast razine šećera u krvi u usporedbi sa zelenim ili tek zrelim bananama.
Kada je najbolje jesti bananu?
Ako želite manji utjecaj na razinu šećera u krvi, bolje je posegnuti za bananama koje još sadrže više škroba nego šećera – blago zelenima. Ako vam je potrebna brza energija, zrele ili vrlo zrele banane lakše se probavljaju. Za potporu zdravlju crijeva, zelene banane su najbolji izbor jer sadrže najviše otpornog škroba koji hrane korisne bakterije u probavnom sustavu.
Za većinu ljudi, zrela ili blago točkasta banana predstavlja lako probavljiv izvor ugljikohidrata bogat vlaknima, kalijem, vitaminom B6 i vitaminom C, te je ujedno i najukusnija. Važno je imati na umu da zelene banane, zbog čvršće strukture, mogu biti teže probavljive osobama s osjetljivim želucem. Ako povećavate unos vlakana konzumacijom zelenih banana, preporučuje se piti dovoljno tekućine tijekom dana. Bez obzira na stupanj zrelosti, sve banane osiguravaju vrijedne vitamine i minerale poput kalija, fosfora, magnezija i folata.
Kako biste ublažili nagle skokove šećera u krvi – osobito nakon konzumacije zrelijih banana – preporučuje se kombinirati ih s izvorima proteina, poput grčkog jogurta, svježeg sira ili maslaca od orašastih plodova, čime se osigurava dugotrajnija energija. Kombinacija s zdravim mastima ili dodatnim izvorima vlakana također može pomoći u održavanju stabilne razine energije i šećera u krvi.
Banane su inače izvrsne u smoothiejima, kolačima, zdjelama s jogurtom ili zobenim pahuljicama, ali i same po sebi predstavljaju praktičan i zdrav međuobrok – zahvaljujući prirodnoj zaštitnoj kori koja ih štiti od nečistoća i bakterija.
Ako preferirate zrele ili prezrele banane, a ne želite čekati da sazriju na sobnoj temperaturi, možete ih staviti u smeđu papirnatu vrećicu. Banane prirodno ispuštaju etilen, biljni hormon koji potiče proces sazrijevanja. Upravo zato stavljanje banana uz drugo voće ili u zatvorenu vrećicu ubrzava sazrijevanje – plin se zadržava i potiče plodove da brže dozriju.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Idealno za laganu večeru: Recept za file lososa sa sotiranim špinatom i umakom od kopra