Počnimo s kušanjem. Uzmite mali gutljaj u usta i zadržite ga - napućite usne i udahnite zrak kroz zube preko vina. Zatim vino promućkajte po ustima i malo ga prožvačite. Osjetite li eksploziju okusa? Krenimo redom:
Kiselina
Kažete li domaćinu ili, ne daj Bože, vinogradaru da mu je vino kiselo, možete očekivati kiseli nastavak večeri. Vino sadrži kiseline, no izraz kiselo vino znači pokvareno, pretvoreno u ocat, pa ga izbjegavajte. Kiselina u vinu je važna jer vinu daje svježinu i omogućava njegovo skladištenje. Bijela vina obično imaju više kiseline od crvenih, posebno slatka desertna vina, koja trebaju kiselinu da izbalansira slatkoću. Iako punoća okusa vina sakriva kiselost, osjetit ćete je po tome što će vam pojačati lučenje sline. Okus kiseline opišite kao živahan ili svjež, nećete pogriješiti.
Tanin
Tanina osobito puno imaju crvena vina, a vrlo ga je jednostavno osjetiti - dobit ćete potrebu da operete zube. Tanin se veže na bjelančevine u slini te 'steže' jezik i daje osjet suhoće. To se zove astrigencija. Tanin je vrlo gorak, pa je trik dobrog vinara u tome da tanin osjetite u ustima, ali ne i njegov okus. Tanin vinu daje puninu i teksturu. Opišite ga kao trpko.
Alkohol
Alkohol ima sladak miris. Zaljuljajte vino u čaši i gurnite nos unutra - osjetite li u nosu žarenje ili čak vas miris asocira na medicinski alkohol - nešto ne valja. Alkohol mora biti prisutan, ali ga se ne smije osjetiti. U ustima ćete osjetiti toplinu, ali ako imate osjećaj da biste mogli rigati vatru poput zmaja, vino nije balansirano. Jačinu vina opisujte upravo tako, kao jako ili kao slabo.
Šećer
To je bar lako, svi znamo što je slatko, a neslatka su vina suha i tu je mala mogućnost za grešku. Međutim, okus može zavarati - količina kiseline u vinu može vas prevariti pa se vino u kojem zapravo ima više šećera može u ustima doimati manje slatko. S druge strane, voćni okusi mogu vas prevariti da pomislite da je vino slađe nego što jest. To se zove auto-asocijacija.Vino po slatkoći možete opisivati kao slatko, sirupasto, poluslatko ili (u slučaju vina s manje šećera) suho.
Punoća okusa ili "tijelo" (body)
Tu se radi o tome kakvu težinu okus vina ima u ustima. Business Insider preporuča usporedbu s mlijekom. Lagano vino je kao obrano mlijeko, opisali biste ga kao lagano, tanko ili čak vodenasto. Srednja punoća bilo bi kao obično mlijeko, a vino čiji je okus velike punoće bilo bi poput punomasnog ili ugušćenog mlijeka.
Kad je vino dobro izbalansirano, okusi, punoća i sve ostalo djeluju harmonično, nijedna od komponenti se ne treba isticati. Razinu alkohola trebaju prikriti punoća okusa i miris. Ako je vino preslabo, a nema niti punoću, onda ste bavili novac.
