Danas, s početkom u 18 sati, već tradicionalno će se održati Noćni marš na 8. mart povodom Međunarodnog dana žena, u organizaciji feminističkog kolektiva fAKTIV. Ususret Maršu, s njima smo razgovarale o trenutnom položaju žena u društvu, o samom Maršu i po čemu će, možda, biti drugačiji nego dosada te o mogućnostima rješavanja ozbiljnih problema s kojima se žene danas susreću.
Za početak smo se osvrnule na činjenicu da su prava žena danas ponovno, barem u medijima, aktualnija nego što je to dugo bio slučaj te nas je zanimalo što to zapravo znači za sam ovaj večerašnji događaj.
"Prava žena su uvijek aktualna i kao takva moraju ostati. Koliko ih javni mediji poprate ili izvještavaju o njima definira koliko su određene borbe, akcije, prosvjedi ili debate prisutne u javnom prostoru. Ono što se s vremena na vrijeme razlikuje jest koliko je određena borba za prava žena manje ili više prisutna u javnom prostoru, pa time i vidljivija. Sam ovogodišnji Marš, kao i oni prethodnih godina, podsjetnik je na povijest, na borbu, na nasljeđe koje su nam ostavile drugarice prije nas. On je u današnjem društvu simboličko i stvarno mjesto okupljanja borbi za bolji svijet. Kao što smo lani rekle, a ponavljamo i ove godine - spremne smo boriti se za sebe, u ime svih onih koje su se borile za nas i onih kojima borbu ostavljamo u nasljeđe. Naša je obveza održavati duh ženske borbe, a lani smo dobile potvrdu da mnogi razumiju da je vrijeme otpora. Ove godine borbu nastavljamo ljuće, borbenije i žustrije jer nam je dosta čekanja i odgađanja, zanemarivanja ženskih života i gaženja naših prava", ispričali su nam iz fAKTIVa.
Razloga za ljutnju je dosta, a ovo su samo neki od njih
-
Iako problema koji se nažalost ne rješavaju ili se rješavaju jako sporo ima mnogo, morale smo izdvojiti nekoliko konkretnih koji su u našem društvu danas najviše istaknuti. O tim smo konkretnim problemima, ali i o njihovim rješenjima popričale s ekipom iz fAKTIVa, jer kako su i sami istaknuli; "Feministkinje i feministi, borci i borkinje diljem svijete ne ukazuju samo na probleme. Feminizam je pokret, borba, aktivizam, ali i teorija koja nudi i riješenja na uočene probleme."
Pitanje ratifikacije Istanbulske konvencije
Prosvjed na Cvjetnom trgu u Zagrebu 10.2.2018. godine - Sluškinje ustaju za ratifikaciju Istanbulske konvencije, protiv nasilja nad ženama
Iako se u medijima pisalo o Istanbulskoj konvenciji, ono što ona predstavlja za žene i za što se ustvari zalaže još uvijek nije doprlo do mnogih ljudi do kojih informacije o istoj moraju doći. A odgađanje njene ratifikacije jedan je od najvećih razloga za ljutnju ove godine. Evo što oni misle o tome i zašto smatraju da je njena ratifikacija od iznimno velike važnosti za sve žene.
"Već je bezbroj puta u javnosti definirano što je Istanbulska konvencija, odnosno Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Problem je što prava istina o ovome pravnome dokumentu ne uspijeva doći do ušiju svih građana i građanki zbog spinova i lobiranja jačih struktura koje se zalažu da se ista ne ratificira. Istaknule bismo samo nekoliko razloga zašto je nužna njezina ratifikacija.
Istanbulska konvencija je nadasve potrebna jer stavlja rodno uvjetovano nasilje u širi društveni kontekst, i ukazuje da nije moguće riješiti problem nasilja bez rješavanja problema rodne neravnopravnosti. Ona kroz holistički pristupt nalaže da države članice trebaju poduzeti potrebne zakonodavne i druge mjere za usvajanje i provedbu učinkovitih, sveobuhvatnih i koordiniranih politika na području cijele države koje obuhvaćaju sve mjere značajne za sprečavanje i borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Kao pravni dokument, Istanbuska konvencija shvaća da se suzbijanje nasilja započinje kroz prevenciju pa tako propisuje mjere za istu. Ona državama propisuje i konkretne mjere zaštite i potpore, kao što su otvaranje dovoljnog broja sigurnih kuća, savjetovališta i 0-24 SOS linija za žrtve nasilja, podrazumijeva vođenje statistika i međunarodnu suradnju kroz razmjenu podataka, javne kampanje, i brojne druge prakse kojima bi se postigao krajnji cilj - zaštita i suzbijanja nasilja nad ženama."
Nejednakost plaća i neravnopravnost na radnom mjestu
-
Da je ovo gore činjenica znamo, zbog čega nismo previše ulazile u raspravu o istoj, već smo ljude iz fAKTIVa upitale što bi konkretno poručili ženama oko borbe za jednakost na radnom mjestu i zaslužene plaće. Evo što su nam svima poručili.
"Poručile bismo ne samo ženama, nego i muškarcima, svima nama da je krajnje vrijeme da stanemo na kraj dokidanju našim teško stečenim radničkim pravima. Niti jedna radno sposobna osoba, koja ima ili traži zaposlenje, ne želi biti nejednako plaćena ili potplaćena. Žene su, nažalost, te koje se i unutar radne domene gleda kao inferiornije muškarcima, pa se time i latentno opravdava naša manja plaćenost za često jednaki rad koji žene obavljaju kao i muškarci.
Konkretni načini borbe za jednakost u radničkim pravima i poslu su mnogi – od organiziranih štrajkova, sindikalnih udruženja do javno-političkih zalaganja za dobivanje istih prava bilo kroz prosvjede, bilo na druge načine zagovaranja. No prvo što svim neravnopravnima treba je shvaćanje i osvještavanje problema – shvaćanje da naša potplaćenost i manje plaće nisu „krivnja“ žena, ili drugih skupina, već nametnutno „pravilo“ čije se ispravljanje institucionalno odbija riješiti", objašnjavaju te dodaju kako je sustav taj kojeg treba promijeniti iz temelja, ako želimo postići bilo kakvu ravnopravnost.
Nasilje nad ženama kao najveći problem
Brojke, barem one vidljive, i to samo od prošle godine, pokazuju kako je nasilje nad ženama ogroman problem koji, čini se, i dalje nije dovoljno osviješten. I iako su i sami priznali kako na pitanje; 'Kako ovaj problem napokon riješiti?' nema jednostavnog odgovora, to ne znači da se isti ne mora početi rješavati. Upravo suprotno.
"Ono što je Hrvatskoj i našem društvu potrebno su duboke i sustavne promjene. Brojke koje navodite pokazuju samo vrh sante leda jer često zaboravljamo nasilje koje žene i djevojčice nikada ne prijave ili nikada nikome ne kažu što su doživjele. Istaknuli bismo i zločin silovanja: službene godišnje statistike MUP-a pokazuju između 80 do 110 prijava. Međutim, savjetodavni rad sa osobama koje su preživjele seksualno nasilje te brojna istraživanja pokazuju da na jedno prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih slučajeva.
Problemi s kojima se žene svakodnevno susreću su samo odraz patrijarhalne strukture u kojoj živimo, za koju i muškarci moraju shvatiti da je jednako tako štetna i po njihove živote. Rješavanje rodne neravnopravnosti se ne može plošno gledati ili izolirano predlagati pojedina rješenja. Postizanje potpune rodne ravnopravnosti ponavljamo, zahtjeva duboke društvene i političke promjene. Istanbulska konvencija je primjerice jedan od alata koji predlaže i propisuje mnoge konkretne mjere koje mogu pridonijeti poboljšanju i kreiranju boljeg i pravednijeg društva. Upravo u tome vidimo njezinu korist za naše društvo", objašnjavaju.
Što pokreti #MeToo i #TimesUp znače za žene?
Kako danas živimo u vremenu u kojem se o svim gore navedenim problemima, ali i o problemima seksualnog nasilja, o kojima se dosad uglavnom šutjelo, u javnosti sve više govori i to zbog pokretanja inicijativa kao što su #MeToo ili #TimesUp, morale smo se osvrnuti na moć takvih pokreta za postizanje pravednijeg društva za žene i za početak sankcioniranja zločina koji se nad ženama provode.
"Svaki pokret koji se odvija unutar feminizma sam po sebi znači borbu za boljitak i napredak jer feminizam upravo to i je – borba za bolje i pravednije društvo. Aktualni pokreti kao što su primjerice #Metoo su činili vidljivim jedan od oblika rodno uvjetovanog nasilja o kojem se vrlo malo govori – seksualnom nasilju. Nasilje nikako nije privatan problem i šutnja javnosti uz odobravanje državnih institucija samo podupire nasilje koje milijuni žena i djevojčica svakodnevno doživljavaju. #Metoo pokret je prekinuo nametnutu šutnju patrijarhalnih struktura koje stoljećima ušutkavaju ženske glasove.
Ovi pokreti su krenuli iz Hollywood-a i nošeni su od strane mnogih poznatih žena koje su, dijeleći vlastita iskustva seksualnog nasilja, odlučile prekinuti šutnju i razotkriti zlostavljače te sustav koji omogućuje zlostavljanje. Kao uzor mnogim ženama, djevojčicama, ali i muškim osobama diljem svijeta, pokrenule su lavinu koja je trenutno nezaustavljiva. Njihova snaga poziva druge da iznesu svoje iskustvo, prekinu krug nasilja, ali i javno osuđuju društvo i političke strukture koje dopuštaju i toleriraju rodno uvjetovano nasilje", tvrde, a javne osobe koje se zalažu za bolje i pravednije društvo, tvrde, postoje i kod nas i treba im se dati prostora da svoje mišljenje javno izraze. Iako, tvrde, jako dobro shvaćaju da kod većine njih postoji strah od javnog istupanja te javnog izražavanja vlastitog mišljenja, a shvaćaju i zašto on postoji.
"Razumijemo kako se mnogi možda boje javno istupati i otvoreno se zalagati za, primjerice, besplatan i dostupan pobačaj, ili pak podijeliti svoju osobnu priču o doživljenom seksualnom nasilju sa širom javnosti. Kada bismo u Hrvatskoj imali primjere jakih osoba, koje se ne boje javnih osuda, gubitka angažmana, gubitka posla – kada se to uopće ne bi dovodilo u pitanju samo radi nečijeg otvorenog mišljenja koje je možda drugačije od njegovog ili njezinog poslodavca ili poslodavke – vjerujemo da bismo imale i uspješnije razbijanje određenih tabua, mitova i stereotipa s kojima se svakodnevno borimo", dodaju.
Moć društvenih mreža kao jednostavnog i jeftinog alata koji ima "veliki utjecaj na široke mase ljudi"
Kako su i ovi gore navedeni pokreti krenuli na društvenim mrežama, morale smo se dotaknuti i njihove moći kad je riječ o okupljanju istomišljenika koji se bore za isti cilj; a koje kao jednostavan alat služe i naknadnom fizičkom okupljanju i stvarnoj borbi za promjene. I ljudi iz fAKTIVa o društvenim mrežama imaju i više nego pozitivan stav.
"Društvene mreže danas imaju velik utjecaj na široku masu ljudi. One su platforma koje na besplatan i brz način pružaju mogućnost lakog širenja informacija, pozivanja i okupljanja ljudi istih ili sličnih interesa te ih zato smatramo vrlo korisnima u našoj borbi. fAKTIV tijekom cijele godine putem naše službene Facebook stranice ukazuje na brojne društvene i političke nepravde s kojima se žene u Hrvatskoj i svijetu susreću, kao i na brojne nebuloze koje nam se serviraju od strane vladajućih. Praćenjem neke Facebook stranice, kao što je fAKTIV, ljudi imaju priliku dobiti drugu sliku o trenutnom stanju, drugačije kritičko mišljenje te se osjećati pozvanima da sudjeluju u primjerice javnom prozivanju raznih osoba ili stranaka koje pokušavaju ispod kukolja progurati promjene koje direktno narušavaju ženska prava", objašnjavaju.
Gdje nakon okupljanja na Trgu žrtava fašizma?
-
Okupljanje će večeras biti na Trgu žrtava fašizma i to ponovno s početkom u 18 sati; a ovo je vrijeme, kao i dosad, odabrano zato što "želimo da što veći broj ljudi može sudjelovati na prosvjedu povodom obilježavanja 8. marta, pogotovo žene", odnosno zato što u tom vremenu većina ljudi ipak završava svoj radni dan, pa je slobodna doći na ovakav prosvjed bez da mora strahovati za vlastito radno mjesto.
"Nakon okupljanja u 18 s Trga žrtava fašizma se krećemo Ulicom Franje Račkog, Jurišićevom ulicom, Ilicom, Jurišićevom pa Masarykovom ulicom da bismo završili na Zrinjevcu gdje održavamo program. Program počinje čitanjem našeg proglasa i pjevanjem Le Zbora. Nakon završetka Noćnog marša na Zrinjevcu, svi i sve su pozvani pridružiti nam se na after partyju u Klubu", poručuju te sve još jednom pozivaju da im se pridruže, jer:
"Naša borba nije samo naša – onda je borba svih nas za bolje sutra. Uskogrudnost, ograničenost, mržnja i licemjerje koji sve više jačaju iz sabornice i s oltara neće donijeti poboljšanje života nikome osim možda 0,01% građana. Noćni marš je prilika da pokažemo svoju brojnost, svoju snagu i moć koju posjedujemo i poručimo onima koji nas ignoriraju da nas nije strah, da se ne bojimo i da ćemo ove godine pružiti još jači i još glasniji otpor! Vrijeme je da feministički jasno i glasno marširamo. Živio 8. Mart!"
