Postoji vjerovanje da jelo kasno navečer, pogotovo ako je riječ o ugljikohidratima, može poništiti sve ono zdravo što unosite u želudac. Dr. Michael Mosley, koji stoji iza dijete 5:2 i programa prehrane za dijabetičare, testirao je ovu teoriju, a rezultat daje do znanja kako ona možda i nije točna.
Preokret u završnoj fazi
U prvih pet dana eksperimenta, volonteri su dobili jednaku granicu unosa ugljikohidrata, koje su većinom jeli za doručak. Zatim su pet dana jeli normalno, a onda opet pet dana ugljikohidrate za večeru. Cijelo su se vrijeme kontrolirale njihove razine šećera u krvi. Mosley je rekao da je na kraju pobjednik bio neočekivan, ali prilično očit. Naime, na početku testiranja, razina glukoze kod ispitanika prosječno je iznosila 15,9, što je liječnik opisao visokim, ali očekivanim.
Međutim, pravi preokret dogodio se u završnoj fazi, kada su te vrijednosti u prosjeku pale na 10,4, što je, prema Mosleyju, bilo znatno niže nego što je očekivao. "Moglo bi biti da nije uopće važno u koje vrijeme jedete ugljikohidrate, već je stvar u duljini razdoblja bez ugljikohidrata. Ako imate veliku rupu od posljednjeg ugljikohidratnog obroka, vaše će tijelo biti spremnije boriti se s time", kaže on.
KAKO UGLJIKOHIDRATI MOGU POMOĆI DIJABETIČARIMA? Nije svejedno u kojem ih dijelu obroka jedete, evo kako je najbolje
Važnija količina nego vrijeme
"To se obično preporučuje ujutro jer ste prije toga cijelu noć postili. Ali studija pokazuje da, ako ste unosili malu količinu ugljikohidrata tijekom dana, to ima sličan učinak. Drugim riječima, nakon nekoliko dana jedenja ugljikohidrata navečer umjesto ujutro tijelo se privikne na takav režim i bolje se nosi s time", dodaje.
Mosley kaže kako u budućnosti treba provesti dodatna istraživanja na ovu temu, ali svakako savjetuje da ne gledate na to kada ćete pojesti obrok bogat ugljikohidratima, već da pripazite kako ih ne biste pojeli previše u svim obrocima. Dakle, ako ste pojeli visokokaloričan obrok navečer, neka sljedeći doručak bude lagan - i obrnuto, prenosi Independent.
