Markus i Kitayama, tvorci članka 'Culture and the self: Implications for cognition, emotion, and motivation', smatraju da "kultura utječe na emocije, kognicije i motivaciju." Kulture se, prema tome, dijele na kolektivističke i individualističke.
Kolektivističkim su kulturama odnosi s drugim ljudima ključni jer "naglašavaju kolektivnu dobrobit te pokazuju brigu i poštovanje prema drugima", tvrdi Dina Šverko, autorica znanstvenog rada 'Emocije u kontekstu dimenzija individualizma i kolektivizma'. Takve se kulture nalaze na području Južne Amerike i Azije, a pripada im i Padaung pleme iz Mjanmara.
Kolektivizam
Padaung je pleme poznato po ženama koje krase dugački vratovi ukrašeni prstenima od mjedi, a koje su zbog svoga izgleda postale turistička atrakcija. Budući da se prstenje mijenja otprilike svakih deset godina i svaki put postaje sve dulje i gušće, National Geographic u kratkom dokumentarnom filmu postavlja pitanje čemu takav bolan postupak.
Međutim, radi se o kolektivnom identitetu, identitetu utkanom u srž jednog naroda, zbog čega mu se pripadnice plemena uvijek nanovo vraćaju. "Ogrlice potvrđuju ono što je, ne ono što bi mogla biti", prenosi National Geographic govoreći pritom o djevojci kojoj na vrat ponovno stavljaju prstenje.
Individualizam
Za razliku od njih Zapad predstavlja iznimno individualističku kulturu, kulturu temeljenu na posebnosti. U takvoj je kulturi ponašanje pojedinaca vođeno "prije svega osobnim stavovima", tvrdi Šverko te dodaje da "ciljevi individualista ne moraju biti usklađeni s ciljevima grupe, koji su istodobno podređeni osobnim ciljevima."
Taj je zapadnjački mentalitet možda i najbolje vidljiv iz primjera žene žirafe, 28-godišnjakinje iz Los Angelesa čiji vrat krasi 11 prstena od bakra. Žena je žirafa, punim imenom Sydney V. Smith, u početku sakrivala prstenje pomoću dolčevite, a tek se je nakon koncerta Lady Gage odlučila tome posvetiti u cijelosti: "Zaključila sam: ako ona može nositi haljinu od mesa, ja mogu biti žena žirafa."
Kako saznajemo iz Huffposta, prstenje je napravio njezin prijatelj, a duljina njezinoga vrata iznosi blizu 28 centimetara. "Dosta mi je dugo bilo potrebno da naučim spavati, ali čim ih skinem osjećam da mi je vrat mlitav", rekla je Sydney.
Razmišljanja
Ali na njezin nezapadnjački izgleda ne gledaju svi blagonaklono. Doktor Jonathan Nissanoff, kirurg ortopedije, kaže: "(...) sve što radi je rastezanje kože ili rastezanje kosti. Jednom kada ih skine njezin će se vrat vratiti na prirodnu veličinu. Ne preporučam da ovo itko napravi jer može oštetiti živce u vratu."
Nažalost, oštećeni živci nisu i jedina nuspojava nošenja prstena. Ljetne vrućine uzrokuju znojenje, a znojenje i miris koji se počinje širiti iz područja vrata. Isti problem imaju i pripadnice Padaung plemena. Edward Meyer, potpredsjednik 'Ripley’s Believe It Or Not!', tvrdi: "Vrat je jedne žene bio iznimno ozljeđen i smrdljiv jer je na njemu rasla plijesan, a bio je i slab nekoliko sati."
Sydney zna da ugrožava vlastito zdravlje, ali također vjeruje da je, prema riječima Huffposta, modna ikona. "Iznenadili biste se koliko me žena pita gdje to mogu napraviti", rekla je.
Za razliku od pripadnica Padaunug plemena, Sydney je ovo iskustvo mogla izbjeći. Njezin identitet nije bio vezan za prstenje te se je mogao realizirati u bilo kojem drugom kontekstu, ali u svijetu rigidnog individualizma svi žudimo za isticanjem. Naše ja više nije kolektivno ja te je podložno vlastitim interpretacijama onoga što bi ja trebalo biti. Stoga, možemo li njezin izbor osuditi?
