Registracija
Ako imaš Voyo pretplatu, registriraj se istim e-mailom i čitaj net.hr bez oglasa! Saznaj više
Toggle password visibility
Toggle password visibility
Već imaš račun?
Obnovi lozinku
POSTOJE RJEŠENJA /

Hrvatska se suočava s paradoksom: Kante za smeće otkrivaju zabrinjavajuću istinu

Hrvatska se bori protiv bacanja hrane, a rješenje leži u promjeni svakodnevnih navika, od planiranja kupnje do kreativnog korištenja ostataka

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx

Dok svijet 16. listopada obilježava 80. obljetnicu osnutka Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Svjetski dan hrane 2025. stavlja u fokus globalnu suradnju kao ključ za rješavanje prehrambene nesigurnosti i postizanje održivosti. U tom kontekstu, Hrvatska se suočava s jedinstvenim paradoksom: iako na razini Europske unije spada među zemlje s najmanje otpada od hrane po stanovniku, naši hladnjaci i kante za smeće otkrivaju zabrinjavajuću istinu o navikama potrošača.

Hrvatski paradoks: Manje ukupnog otpada od hrane, ali rekordan udio iz kućanstava

Prema posljednjim podacima, svaki stanovnik Hrvatske godišnje baci u prosjeku 71 kilogram hrane. Ta brojka stavlja nas u povoljniji položaj od europskog prosjeka, koji iznosi čak 131 kilogram po stanovniku. Međutim, dublja analiza otkriva problematičan trend: dok u EU kućanstva generiraju 53% ukupnog otpada od hrane, u Hrvatskoj taj udio doseže alarmantnih 75%. To znači da se tri četvrtine sve bačene hrane u zemlji baca upravo u našim domovima.

Istraživanje koje je provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokazalo je da čak 40% tog otpada čine namirnice koje su bile jestive i mogle se iskoristiti. Dnevno se baci količina hrane ekvivalentna vrijednosti 363.000 štruca kruha, što je dovoljno da se nahrane svi stanovnici Splita i Slavonskog Broda zajedno. Po težini, najviše se baca meso, a slijede ga voće i povrće.

POGLEDAJTE VIDEO: Idealno za početak dana: Pripremite za doručak zobenu kašu koja hrani dušu i tijelo

Glavni uzroci bacanja hrane u kućanstvima

Glavni uzroci bacanja hrane u hrvatskim kućanstvima su loše planiranje kupovine i priprema preobilnih obroka. Više od trećine kućanstava rijetko ili nikada ne koristi ostatke obroka za pripremu novog jela. Značajan problem predstavlja i nerazumijevanje rokova trajanja na proizvodima. Kampanja "EU bira sigurnu hranu", koju provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), ističe da čak 10% otpada od hrane nastaje zbog zbunjenosti oko oznaka "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do".

"Sastojci i namirnice su dragocjenost i šteta je da zbog nepažnje i neznanja bacamo polovicu", istaknuo je jednom prilikom poznati chef Melkior Bašić, podsjećajući kako se mnoga jela, poput bistre juhe, mogu zamrznuti, a kuhana hrana iskoristiti i dan kasnije.

Problem se ne zaustavlja na samoj hrani, već uključuje i ambalažu. Industrija proizvodi goleme količine plastike za pakiranje, od koje se vrlo malo može kompostirati ili reciklirati, što dodatno opterećuje okoliš.

Rješenja protiv bacanja hrane: Globalni trendovi i put prema održivosti

Diljem svijeta jačaju inovativni pristupi smanjenju otpada od hrane. "Food upcycling", odnosno kreativno korištenje ostataka hrane – poput pretvaranja prezrelih banana u kruh ili ostataka povrća u temeljac – postaje sve popularniji. Iako mnogi to već rade nesvjesno, ciljane edukacije mogu značajno podići svijest i potaknuti promjenu navika.

U Hrvatskoj je sustav doniranja hrane sve uređeniji, a uspostavljen je i informatički sustav putem kojeg je već spašeno više stotina tona hrane. Ključan korak je i pravilno zbrinjavanje biootpada, koji čini otprilike trećinu kućnog otpada. Kompostiranje se nameće kao najbolje rješenje jer ne samo da smanjuje količinu otpada na odlagalištima, već stvara i vrijedan resurs za vrtove i poljoprivredu.

Svjetski dan hrane podsjetnik je da rješenje leži u kolektivnoj odgovornosti i promjeni svakodnevnih navika. Održiva prehrana, koja podrazumijeva zadovoljavanje nutritivnih potreba uz minimalan utjecaj na okoliš, nije samo trend, već nužnost. Boljim planiranjem kupnje, kreativnim korištenjem ostataka i pravilnim razumijevanjem deklaracija, svaki pojedinac može dati ključan doprinos smanjenju bacanja hrane. Hrvatska ima priliku svoj paradoks pretvoriti u primjer dobre prakse i pokazati da se odgovornim odnosom prema hrani gradi sigurnija i održivija budućnost za sve.

POGLEDAJTE GALERIJU

POGLEDAJTE VIDEO: Nezaboravan gastronomski doživljaj: Oduševite goste rižotom od cikle s kremom od sira

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Još iz rubrike
Pročitaj i ovo
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Regionalni portali
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Još iz rubrike