Da dobar recept zlata vrijedi bili su svjesni još u starom vijeku, kada su se recepti, s otkrićem pisma, počeli zapisivati na glinenim pločicama, a potom na pergamentu. Recepti su se obično vezali uz književna djela, a pisane su čak i prave kuharice koje su nudile mnoštvo savjeta za pripremu jela.
Najpoznatiju antičku kuharicu napisao je bogataš i gurman Marcus Gavius Apicius 25 godina prije Krista, a imala je više od 400 recepata za različite vrste jela od mesa, povrća, plodova mora, gljiva, žitarica i grahorica po kojima se može kuhati i danas. Prvi tiskani bestseler s receptima otisnut je 1474. u Italiji pod nazivom De honesta valuptate et valitodine, a osim recepata i savjeta za kuhanje brojnih jela, sadržavao je i naputke za vođenje domaćinstva. U 17. i 18. stoljeću kuhanje se pretvorilo u pravu umjetnost pa su tako i kuharice bile odraz "uzvišenog" i pomalo snobovskog kuhanja. U elitnim kuharicama za plemenitaše i bogataše uz recepte za omiljena jela od paunova, orlova, ždralova, medvjeda i puhova, bilo je i mnoštvo uputa o redoslijedu i rasporedu jela na stolu i slaganju menija za različite prigode.
Hands holding a digital touch screen tablet, healthy vegetables and kitchen utensils on the background, nutrition and cooking concept
Od recepta iz mamine bilježnice do Coolinarike
Mnoge se mame i bake s nostalgijom sjećaju prebiranja po bilježnicama s receptima koje su često bile zaprljane mrljama od pripremanja hrane. Recepti i kuharice čuvali su se s posebnom pažnjom, a dijeljenje recepata bila je gotovo strast. Počesto je neki kolač ili jelo dobilo ime po domaćici koja je "forvardirala" recept. Anina pita, Marijin kolač, Jela šnite, Ljiljana kocke... neki su od primjera takvog dijeljenja recepata. Recept je bio svetinja, a kuharice su se prodavale u desecima tisuća primjeraka i to bez obzira jesu li otisnute na finom papiru ili kao dio neke dnevne novine ili časopisa... Pravu revoluciju u pristupu receptima doživjeli smo s legendarnom emisijom "Male tajne velikih kuhara" u kojima nam je Oliver Mlakar uz Vegetu i poznatog kuhara Stevu Karapandžu otkrivao čari kuhanja čak 24 godine!
I tako je bilo sve do pojave interneta koji je zauvijek promijenio način kuhanja. Svijet je postao globalna kuhinja, a pripremanje jela postalo je zabavnije nego ikad. Čak i najveći antitalenti uz dobar video i mnoštvo savjeta mogu naučiti kuhati! Zaljubljenici u kuhanje, kuharski početnici, oni koji kuhaju jer moraju, oni koji kuhaju jer to vole... svi su se oni okupili na Coolinarici - najvećoj kulinarskoj društvenoj mreži u regiji koja je već 14 godina najbolje mjesto za kulinarsku inspiraciju.
Više od 170.000 recepata, 1.340.000 fotografija, više od 400.000 pratitelja na Facebooku, stalno članstvo u top 10 najposjećenijih internetskih stranica u Hrvatskoj, 35. mjesto u svijetu prema broju posjeta u kategoriji "Kuhanje i recepti" – sve je to ukratko ovo omiljeno odredište svima koji se pitaju "što danas kuhati?"
Razloga za posjet stranicama Coolinarike je mnogo, a najčešće su to razmjena recepata i kulinarskih iskustava, druženje, komentiranje, sudjelovanje u forumu, pregledavanja videa... Na Coolinarici svaki dan osvane čak 30 novih recepata, a koliko su neke kuharice revne najbolje svjedoči podatak kako je pet korisnica na stranice Coolinarike unijelo više od 1000 svojih recepata!
Kuhanje čini život zdravijim, sretnijim i dugovječnijim
Pomamiza receptima i savjetima za kuhanje ne treba se čuditi jer pripremanje hrane nam je izuzetno važna stvar. Globalno istraživanje Ikee o navikama u kuhinji , u koje je bio uključen i Zagreb i okolica, pokazalo je, naime, kako 51% stanovnika Zagreba i okolice izrazito voli kuhati, 74% ih se osjeća vrlo samouvjereno kuhajući kod kuće, a 40% njih kuha redovito.
S radošću se kuha svaki dan u cijeloj Hrvatskoj jer, za razliku od mnogih zemalja, kod nas se itekako njeguje tradicija obiteljskog blagovanja i blagovanja s prijateljima. U mnogim obiteljima još se svakodnevno kuhaju zdrava domaća jela kao što su juhe i variva, a tržnice obiluju ponudom domaćih sezonskih namirnica. A da kuhanje čini život ljepšim, sretnijim, zdravijim i dugovječnijim pokazalo je istraživanje tajvanskih i australskih znanstvenika objavljeno u Cambridge University. Znanstvenici su proučavali skupinu od 1888 muškaraca i žena u dobi iznad 65 godina i tijekom inicijalnog istraživanja, otkrili su kako 43% ispitanika nikada ne kuha, 17% kuha jedan do dva puta tjedno, 9% kuha tri do pet puta tjedno, a 31% ispitanika kuha pet ili više puta tjedno. Nakon deset godina, ponovno su proveli istraživanja i otkrili da je od 1888 ispitanika njih 1193 još bilo živo, a pokazalo se kako su osobe koje su često kuhale bile zdravije i imale duži životni vijek.
Producirano u radionici TG Studija, Telegramove in-house agencije za nativni marketing, u suradnji sa Podravkom i po najvišim uredničkim standardima Telegram Medije.
