U novoj studiji objavljenoj u BioRxivu otkriveno je da SARS-CoV-2, virus koji izaziva bolest Covid-19, može preživjeti čak do tri tjedna na smrznutoj ribi i mesu. Kako prenosi N1, znanstvenici pokušavaju otkriti može li kontaminirana hrana biti novi izvor žarišta u državama koje su ranije pandemiju držale pod kontrolom.
Forbes piše da je u studiji navedeno prisustvo infektivnog (živog) virusa, a ne samo genetskog meterijala, na mesu koje je do tri tjedna bilo prethodno smrznuto te kasnije odmrznuto. Istraživanje je došlo nakon što je iz Shenzena u Kini stigao izvještaj u kojem se navodi da je na površini smrznutih pilećih krilca pronađen genetski materijal koronavirusa, a ne živi virus koji bi se mogao replicirati.
Virus ne može preživjeti sam
N1 prenosi da valja znati da otkriće genetskog materijala na površini hrane nije isto što i pronalazak živog virusa koji se može replicirati. Zašto je ova razlika važna? Zato što su virusi različitih od bakterija te ne mogu preživjeti bez domaćina. Vrlo je nizak potencijal zarazni potencijal nakon što osoba konzumira određenu hranu.
Reutersovo nedavno izvješće također je otkrilo prisutnost virusnog genetskog materijala na ambalaži smrznute morske hrane u kineskom Yantaiju. Ipak, prevelikog razloga za zabrinutost nema jer zdravstveni dužnosnici u Shenzenu i Yantaiju još uvijek nisu pronašli pravu prijetnju od ovih izvora hrane.
K tome, glavni način širenja novog koronavirusa je kapljični prijenos s osobe na osobu, ne preko neke površine.
Kako je istraživanje izgledalo?
Za novo istraživanje, istraživači su obuhvatili 500 minijaturnih pojedinačnih kockica lososa, svinjetine i piletine iz supermarketa u Singapuru s ogromnom dozom virusnih čestica SARS-Cov-2. Meso se zatim skladištilo na tri različite temperature: 40° C, -200° C i -800° C. Nakon što je meso odmrznuto u različitim vremenskim točkama, istraživači su utvrdili da je količina zaraznog virusa koji se može razmnožavati ostala ista bez obzira je li temperatura bila 40° C, -200° C ili -800° C. Količina infektivnog virusa ostala je ista tijekom tri tjedna u hladnjačkim (40 ° C) i smrznutim uzorcima (-200 ° C i -800 ° C).
Znanstvenici koji stoje iza ove studije pretpostavljaju da bi radnici u pogonima za preradu mesa potencijalno mogli biti vektor širenja virusa, nakon što su izloženi zaraženom mesu koje je prethodno bilo zamrznuto u drugim zemljama. Autori objašnjavaju da bi to moglo poslužiti kao objašnjenje nedavnih epidemija u državama kao što je Novi Zeland gdje više od tri mjeseca nije zabilježen novi slučaj...sve do nedavno!
Između ostalog, loši radni vujeti kao što su gužva, vikanje, loša ventilacija i kontakt s drugim zaraženim radnicima, isto tako mogu biti uzrok širenja virusa. Govoreći o novim podacima koji su dobiveni iz studije, valja reći da ljudi trebaju, barem teoretski, shvatiti rizik od zaraze nakon što pojedu smrznuto meso ili ribu. Važno je znati da virus može preživjeti ove temperature i transport, ali ipak ovo istraživanje ne potvrđuje da je to mogući način prijenosa Covida-19.
I Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izjavili su da za sada ne postoje dokazi da se čovjek može zaraziti virusom s hrane. Forbes prenosi da, čak i ako osoba konzumira hranu s virusom, kiselost želuca bi vjerojatno odmah ubila virus pa je šansa da virus prođe kroz nosnice do dišnih putova, dok osoba jede, još manja.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
