Klimatska kriza će nastaviti pustošiti naš planet sve dok vlasti ne poduzmu konkretne korake, no koliko će situacija biti gora za generacije koje tek dolaze, primjerice za one rođene 2014. godine? Posljednje informacije tvrde da će biti znatno gore, piše IFLScience.
Kao stoji u časopisu Science, nova generacija nosit će se sa sedam puta više toplinskih valova u svom životu od onoga što su proživjeli i što će proživjeti ljudi rođeni prije 60 godina, budući da se očekuje da će prosječna globalna temperatura narasti za tri Celzijeva stupnja u odnosu na prosjek iz predindustrijskog doba.
To nije sve. Nova generacija u prosjeku će preživjeti 2,6 puta više suša, 2,8 puta više riječnih poplava, gotovo trostruko više neuspjeha usjeva i dvostruko više požara nego generacija rođena 1960-ih.
Pogođene i starije generacije
"Ovom studijom otkrivamo temeljnu nepravdu klimatskih promjena među generacijama, kao i odgovornosti današnjih odraslih i starijih na vlasti. Posljedica toga što će djeca tijekom života patiti zbog klimatskih ekstrema sada se može pripisati nedjelovanju odraslih današnjice", rekao je koautor studije dr. Joeri Rogelj s Instituta Grantham.
Iako će teret biti na najmlađima, to ne znači da ostali nisu pogođeni. Čak i prema zahtjevima Pariškog klimatskog sporazuma da se zagrijavanje planeta ograniči na 1,5 °C, ljudi rođeni nakon 1980. iskusit će niz toplinskih valova, propalih usjeva, suša i poplava koje ne bi bile moguće u predindustrijskim klimatskim uvjetima.
"To zapravo znači da će ljudi koji su danas mlađi od 40 godina živjeti u situaciji bez presedana, čak i pod najstrožim scenarijima ublažavanja klimatskih promjena. Naši rezultati ukazuju na ozbiljnu prijetnju sigurnosti mladih generacija i pozivaju na drastično smanjenje emisija kako bi se zaštitila njihova budućnost", rekao je u priopćenju profesor Wim Thiery, klimatolog s Vrije Universiteit Brussel i vodeći autor studije.
Nejednakost među regijama
Nejednakost ne zahvaća samo različite generacije, već su pogođenije različite regije svijeta. Iako pridonose manjoj emisiji plinova, mlađe generacije na jugu planeta doživljavaju ekstremnije klimatske promjene od svojih vršnjaka na sjeveru, dodao je profesor Thiery.
"U posljednjih nekoliko godina sve sam više uvidjela kako klimatska kriza utječe na afrički kontinent - što je ironično s obzirom na to da je Afrika najniži emitent CO2 na svim kontinentima, osim na Antarktiku. Vrijeme je da se naši vođe probude! Vrijeme je da naši vođe prestanu pričati i počnu djelovati. Vrijeme je da se prebroje stvarni troškovi, a vrijeme je da zagađivači plate", rekla je Vanessa Nakate, klimatska aktivistica iz Ugande.
