Klimatske promjene postale su najveća prijetnja zaštićenoj svjetskoj prirodnoj baštini s popisa UN-a poput ledenjaka i močvara, a zbog njih je australski Veliki koraljni greben u kritičnom stanju, upozorili su ovog tjedna stručnjaci za zaštitu okoliša.
Međunarodno udruženje za zaštitu prirode (IUCN) u novom je izvješću otkrilo da promjene zbog klimatskih promjena ugrožavaju trećinu lokaliteta od 252 s UNESCO-va popisa prirodnih fenomena širom svijeta.
Sveukupno 94 lokaliteta suočena su sa značajnim ili kritičnim rizikom zbog niza faktora među kojima i turizam, lov, požari i zagađenje voda što predstavlja skok u odnosu na 62 ugrožena lokaliteta u izvješću u 2017.
Prema studiji i pandemija bolesti Covid-19 utjecala je na neka od svjetskih najljepših i nadragocjenijih prirodnih lokaliteta, no najveću pojedinačnu prijetnju predstavljaju klimatske promjene.
One predstavljaju veliku ili vrlo veliku prijetnju na 83 lokacije i 'preskočile' su druge prijetnje poput invazivnih vrsta koje su vodile na popisu najvećih prijetnji prije tri godine.
Izvješće "otkriva štetu koju klimatske promjene nanose prirodnoj svetskoj baštini od nestajanja ledenjaka do izbjeljivanja koralja i sve češćih i većih požara i suša", kaže direktor IUCN-a Bruno Oberle.
Potreban nam je hitan odgovor na krizu
"Ovo izvješće signalizira hitnost s kojom moramo odgovoriti na izazove za okoliš i to zajedno i na razini planeta".
U izvješću se ističe da je pandemija koronavirusa pokazala da globalna zajednica mora udružiti snage i zajedno raditi za opće dobro.
Pandemija koronavirusa moguće je utjecala na više od 50 lokaliteta s popisa, a neki od tih utjecaja su pozitivni, primjerice smanjen je pritisak posjetitelja no brojni su i negativni učinci jer smanjeni broj posjetitelja rezultira manjim prihodima što se među ostalim odražava i na smanjenu mogućnost kontrole nezakonitih aktivnosti.
"Ti faktori povećavaju rizik za krivolov i ilegalno korištenje tih lokaliteta što je na nekim mjestima već zabilježeno", navodi se u izvješću.
Studijom je utvrđeno da je 30 posto lokaliteta suočeno sa značajnim prijetnjama a sedam posto s kritičnim što znači da su tamo potrebne "hitne, dodatne mjere zaštite velikih razmjera" kako bi se spasile.
Od 2017. u skupinu kritično ugroženih prebačena su dva lokaliteta među kojima je i najveći svjetski koraljni greben.
U tom australskom grebenu bilježi se dramatični nestanak koralja zbog zatopljavanja mora, zakiseljavanja voda i ekstremnog vremena koje rezultira smanjivanjem populacija morskih vrsta.
Zaštićena područja poput Meksičkog zaljeva također su među kritično ugroženima te su se pridružili Nacionalnom parku Everglades u SAD-u i Jezeru Turkana u Keniji.
Izvješće IUCN-a upozorava da su klimatske promjene omogućile snažnije širenje invazivnih vrsta na brojnim područjima među kojima i u zaštićenom biljnom krajoliku Južne Afrike.
Brazilski Pantanal teško je oštećen požarima koji su harali 2019. i 2020.
Brzo otapanje ledenjaka Kaskawulsh izmijenilo je riječni tok te uništilo dio riblje populacije u Kanadi i SAD-u.
Prema izvješću IUCN-a na osam lokaliteta stanje se poboljšalo od 2017., no zato se na dvostruko više lokacija stanje pogoršalo.
