Unatoč popularnom mišljenju i brojnim studijama koje ga identificiraju kao potencijalni okidač, ne osjeća svatko tko pati od bolne nadutosti i grčeva u trbuhu osjetljivost na gluten. Utjecajne osobe iz svijeta wellnessa, sportaši, pa čak i neki nutricionisti, pretvorili su gluten – protein koji se nalazi u pšenici, raži i ječmu – u glavnog prehrambenog negativca. Zbog toga ga iz "zdravstvenih" razloga izbjegava sve veći broj ljudi.

Međutim, pregled desetljeća istraživanja otkriva drugačiju priču. Znanstvenici su zaključili da je za većinu ljudi koji se suočavaju s uobičajenim simptomima poput proljeva, bolova u trbuhu i nadutosti, gluten rijetko stvarni uzrok.

Razlika između celijakije i osjetljivosti na gluten

Važno je razlikovati celijakiju, autoimunu bolest od koje boluje otprilike jedna od 100 osoba, a kod koje imunološki sustav pretjerano reagira na gluten. Ta reakcija s vremenom uzrokuje oštećenje crijeva, što često dovodi do ozbiljnih nutritivnih nedostataka i oštećenja živaca, piše Daily Mail.

S druge strane, postoji velik broj ljudi koji osjećaju bolne probavne smetnje nakon konzumacije hrane koja sadrži gluten, ali su im testovi na celijakiju ili alergiju na pšenicu negativni. Takvo stanje naziva se necelijakijska osjetljivost na gluten, no do sada je bilo nejasno je li sam gluten okidač simptoma ili su u pitanju drugi čimbenici.

U studiji objavljenoj u časopisu The Lancet, istraživači su analizirali više od 58 studija koje su proučavale promjene u imunološkom sustavu, crijevnoj barijeri, crijevnom mikrobiomu te moguća psihološka objašnjenja za percipiranu osjetljivost na gluten.

Pravi krivci: FODMAP ugljikohidrati

Znanstvenici sada tvrde da većina slučajeva "osjetljivosti na gluten" zapravo nema veze sa samim glutenom. Pravi krivci su često drugi spojevi, poput FODMAP-ova. Analizom je utvrđeno da su specifične reakcije na gluten bile rijetke, a kada bi se i dogodile, promjene u simptomima bile su relativno male.

Ključna studija uključena u pregled istražila je ulogu fermentabilnih ugljikohidrata – poznatih pod akronimom FODMAP (fermentabilni oligosaharidi, disaharidi, monosaharidi i polioli), koji su poznati po izazivanju probavnih smetnji.

TIHI POKAZATELJI /

Stalno naručujete dostavu? Vaše prehrambene navike možda otkrivaju dublji problem

Riječ je o ugljikohidratima koje tanko crijevo ne može razgraditi. Umjesto toga, oni sporo putuju kroz probavni trakt, privlačeći vodu, dok ih na kraju ne fermentiraju mikrobi u debelom crijevu, što dovodi do proizvodnje plinova i nadutosti.

Rezultati su pokazali da su se simptomi sudionika značajno poboljšali kada su prešli na prehranu s niskim udjelom FODMAP-ova – izbjegavajući namirnice poput luka, češnjaka, određenog voća (jabuke, nektarine) i žitarica – čak i kada je gluten ponovno uveden u njihovu prehranu. Druga studija otkrila je da su fruktani, vrsta FODMAP-a koja se nalazi u pšenici, luku i češnjaku, uzrokovali jaču i bolniju nadutost od samog glutena.

Istraživači su zaključili da većina ljudi koja se osjeća loše nakon konzumacije glutena zapravo reagira na nešto drugo, poput FODMAP-ova ili drugih proteina iz pšenice, a ne na sam gluten.

Što je celijakija?

Celijakija je genetski autoimuni poremećaj kod kojeg gluten uzrokuje oštećenje tankog crijeva. Gluten izaziva upalu u tankom crijevu, što utječe na sposobnost tijela da apsorbira hranjive tvari iz hrane. Procjenjuje se da pogađa jednu od 100 osoba diljem svijeta.

Postoji više od 200 simptoma celijakije, a najčešći su:

• Nadutost i bol u trbuhu
• Kronični proljev
• Povraćanje
• Zatvor
• Blijeda, masna stolica neugodnog mirisa
• Gubitak tjelesne težine
• Umor

ČITAJTE DEKLARACIJE /

Pazite na skrivene šećere: Ovih šest zdravih namirnica mogu vam stvarati velike probleme

Jedini lijek za ovu bolest je stroga bezglutenska dijeta, koja dopušta samo hranu i piće s manje od 20 dijelova na milijun (ppm) glutena, piše Celiac Disease Foundation.

Moć uvjerenja: Veza crijeva i mozga

Još jedno moguće objašnjenje leži u složenoj komunikaciji između crijeva i mozga, poznatoj kao os crijeva-mozak. Dosljedan nalaz u istraživanjima jest da samo očekivanje simptoma može pogoršati pacijentovo stanje.

U slijepim ispitivanjima, gdje sudionici nisu znali jedu li gluten ili ne, gotovo da nije bilo značajne razlike u pogoršanju simptoma. U nekim slučajevima, sudionici su iskusili jače simptome nakon konzumacije bezglutenskog placeba, što ukazuje na to da uvjerenje i prethodno iskustvo mogu utjecati na način na koji mozak obrađuje signale iz crijeva.

Skeniranje mozga podupire ovu hipotezu, pokazujući da osjećaj tjeskobe može aktivirati regije u mozgu odgovorne za percepciju prijetnji. To zauzvrat može pojačati osjetljivost na normalne procese u crijevima do te mjere da se uobičajene probavne senzacije doživljavaju kao bol ili hitnost.

NEUGODNO STANJE /

Muči vas nadutost? Ove prirodne namirnice, biljke i sjemenke sigurno će pomoći

Istraživači vjeruju da bi ovaj mehanizam mogao održavati uvjerenje da su pojedinci osjetljivi na gluten iako to nisu. Ipak, stručnjaci upozoravaju da takvo ponašanje vođeno uvjerenjem može dovesti do pothranjenosti i drugih probavnih problema, budući da bezglutenski proizvodi često sadrže više masti, soli i šećera, a manje vlakana i proteina korisnih za crijeva.

Dok je za jedan posto populacije koja boluje od celijakije izbjegavanje glutena apsolutno nužno, za druge bi to mogla biti nepotrebna mjera opreza koja zapravo šteti zdravlju crijeva. Zaključak istraživanja je da bi integrirani pristup, koji uključuje i psihološko savjetovanje poput kognitivno-bihevioralne terapije (KBT), mogao pomoći pacijentima da nadiđu pojednostavljeni narativ o "lošem glutenu" i sigurno ponovno uvedu ovu namirnicu u svoju prehranu.

POGLEDAJTE GALERIJU

ODLIČNE ZA STVARANJE ZALIHA /

Ovim namirnicama nikad (ili gotovo nikad) ne istekne rok. Neke traju i do 30 godina

POGLEDAJTE VIDEO Tradicionalan, a lagan i zdrav obrok: Pripremite pileće ražnjiće s domaćim satarašem