Kad je zdravlje u pitanju, zaboravite površnost, odgađanje i nemar. Crnim statistikama na kraj se može stati jedino zdravim navikama i preventivnim pregledima
Biti "zdrav kao lav" neprocjenjivo je bogatstvo, no rijetko smo toga svjesni dok nas ništa ne boli. No zdravlje nije nešto što trebamo shvaćati olako, a posebice treba voditi računa o signalima kojima nas tijelo upozorava da nešto nije u redu. Hrvati su najviše na udaru kardiovaskularnih i malignih bolesti, dijabetesa, malignih bolesti i depresije te stoga donosimo sve važno što trebate znati o njima
Kardiovaskularne bolesti ubojica broj jedan
Uzrok su 17,3 milijuna smrti godišnje, što ih čini svjetskim ubojicom broj jedan. Koliko je situacija zabrinjavajuća i u Hrvatskoj, govore podaci prema kojima od ovih vrsta oboljenja umre oko 25.000 osoba, što čini 50 posto od svih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj. Vodeći kardiolozi slažu se kako bi čak 80% srčanih smrti moglo bi biti spriječeno preventivnim djelovanjem na glavne čimbenike rizika. O zdravlju srca treba razmišljati na vrijeme. Neki od najvažnijih rizičnih čimbenika za razvoj bolesti srca su pušenje, povišene masnoće u krvi, hipertenzija, dijabetes te nedovoljna fizička aktivnost. Treba živjeti zdravo, a to podrazumijeva izlaganje fizičkom naporu (ne treba se voziti liftom 2-3 kata, ne treba se samo voziti automobilom, treba nedjeljom ići na izlet u prirodu, a ne u trgovački centar...) i prakticirati zdravu prehranu. Ona nije neukusna, ali zahtijeva trud. Veliku ulogu u zdravlju srca ima stres. U današnjem tempu života uzroci stresa ne mogu se izbjeći, ali je nužno pronaći načine kako ga držati pod kontrolom.
Više od 400.000 građana boluje od dijabetesa
Čak 415 milijuna ljudi u svijetu boluje od dijabetesa, a do 2040. godine taj bi broj mogao narasti na 642 milijuna! Godišnje u svijetu od dijabetesa umre gotovo pet milijuna ljudi, jedna od 11 odraslih osoba ima dijabetes, a jedna od dvije oboljele osobe ne zna da ga ima. Podaci su to Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) koja procjenjuje kako su troškovi za liječenja dijabetesa 2015. u svijetu iznosili 673 milijarde dolara. Crna statistika nije ništa bolja niti u Hrvatskoj. Prema podacima CroDiab registra iz 2015., dijabetes je dijagnosticiran u 260.092 odraslih osoba, a procjenjuje se da je broj oboljelih s dijabetesom tipa 2 u Hrvatskoj veći od 417.000. Od dijabetesa godišnje umire više ljudi nego od raka dojke i AIDS-a zajedno. Dvije od tri osobe oboljele od šećerne bolesti umiru od srčanog udara ili neke druge bolesti srca.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/40f676a2-923a-11eb-99bc-0242ac120011/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
Ako primijetite dva ili više od navedenih simptoma, svakako otiđite na liječnički pregled jer rana dijagnoza može odgoditi razvoj bolesti:
· učestalo mokrenje
· pretjerana žeđ
· povećana glad – gubitak težine
· umor
· manjak zanimanja i koncentracije
· povraćanje i bol u trbuhu
· osjećaj bockanja ili utrnuća u šakama ili stopalima
· zamućen vid
· česte upale
· sporo zacjeljivanje rana
Depresija pogađa 200.000 Hrvata
Procjenjuje se da u Hrvatskoj od različitih depresivnih poremećaja pati oko 200 tisuća ljudi, a postotak neliječenih i neprimjereno liječenih slučajeva izrazito je visok i samo 25 posto osoba potraži stručnu pomoć. Depresija je čest pratilac različitih tjelesnih bolesti. Od te bolesti u svijetu boluje oko 322 milijuna ljudi, a u zadnjih desetak godina broj oboljelih je porastao za više od 18 posto. Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, bezvoljno raspoloženje, žalost i beznađe, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjećaja neodređenog straha (anksioznosti). Tu su i osjećaj krivnje, besperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu i pokušaji suicida. Usto se javljaju i promjene u apetitu i snu. Riječ je o bolesti koja je više od obične tuge. Dokazano je da depresija povećava rizik od obolijevanja od nekih ozbiljnih bolesti i poremećaja, poput ovisnosti, sklonosti samoubojstvu, razvoju dijabetesa i srčanih bolesti, koje u velikom broju slučajeva završavaju preuranjenom smrću.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/406db24a-923a-11eb-8ca2-0242ac120010/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
Raste broj oboljelih od zloćudnih bolesti
U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira 20-ak tisuća malignih bolesti po čemu smo, s obzirom na broj stanovnika, u okvirima europskog prosjeka. Od zloćudnih bolesti u 2015. godini je preminulo 14.012 osoba ili sedamdesetak više nego u prethodnoj godini, i to najviše od karcinoma pluća i debelog crijeva. Taj trend je zabrinjavajući jer u Europi, iako raste broj oboljelih od zloćudnih bolesti, stopa smrtnosti pada. Najčešće dijagnoze malignih bolesti u Hrvatskoj slične su onima u drugim razvijenim zemljama - pluća, debelo crijevo, prostata, dojka, dok u niskorazvijenim zemljama prevladavaju maligne dijagnoze povezane s infekcijama - rak želuca, rak jetre te rak grlića maternice. Od raka dojke u Hrvatskoj godišnje umre u prosjeku 41,3 osobe na 100.000 stanovnika, što je najgori prosjek u cijeloj Europskoj uniji. Glavni čimbenici rizika koji su specifično vezani za pojedine karcinome jesu pušenje, loša prehrana, manjak vitamina i minerala, konzumacija alkohola, manjak tjelesne aktivnosti, sunčanje, pretilost, infekcije i korištenje određenih lijekova.
Nužno je živjeti zdravije i nezanemarivati preglede
Važno je jesti raznovrsno i s pravom mjerom, jesti namirnice iz svog podneblja, ne konzumirati previše šećera i previše soli, dnevno pojesti pet do šest porcija voća i povrća, što češće jesti ribu, koristiti zdrave masnoće poput maslinova ulja, piti dovoljno vode, jer voda čini 60 do 70% našeg organizma, kretati se, šetati, plivati, planinariti, naći u tjednu dan ili dva za sebe i svoju radost, uživati u malim stvarima. Trebate redovito obavljati preventivne preglede poput pregleda madeža, ultrazvuka dojki, mamografije, kolonoskopije nakon 50. godine života, ginekološkog pregleda s Papa testom za žene te redovitog urološkog pregleda za muškarce nakon 45. godine života. Odaberite i najbolje dopunsko osiguranje koje je dopuna obveznom zdravstvenom osiguranju, a tako ostvarujete pravo na besplatne preglede, ortopedska i dentalna pomagala, uputnice i lijekove. Dopunsko osiguranje vam štedi novac i "spašava glavu" u neplaniranim situacijama kao što je bolničko liječenje. Generali dopunsko zdravstveno osiguranje pokriva vam bez ograničenja na godišnji iznos troškove: participacije u sustavu javnog zdravstva, lijekova s osnovne (A) i lijekova s dopunske (B) liste lijekova. Korisna prednost je i što jedino Generali isplaćuje povrat 15% godišnje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja, ako niste koristili osigurateljno pokriće. Kombinirajte Generali dopunsko zdravstveno osiguranje s dodatnim pokrićima za cjelovitu skrb i njegu tijekom liječenja i budite 100% pokriveni kad je zdravlje u pitanju. Više na www.generali.hr.
![Image](https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/d738ae10-922f-11eb-8cc1-0242ac120011/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1280x1280-42bcbbf4-9d0c-11eb-8f97-cedfb09875dd.webp)
Producirano u radionici TG Studija, Telegramove in-house agencije za nativni marketing, u suradnji s Generali osiguranjem i po najvišim uredničkim standardima Telegram Medije.
![https://gdehr.hit.gemius.pl/_%5BTIMESTAMP%5D/redot.gif?id=Aos6tieAZwYMk558YbdlSaSfLbqi.mbr2wuijAnqXs7.l7/fastid=ewndoubmmfvwiylgsadkqvrrjdma/stparam=mijkfuriee](https://gdehr.hit.gemius.pl/_%5BTIMESTAMP%5D/redot.gif?id=Aos6tieAZwYMk558YbdlSaSfLbqi.mbr2wuijAnqXs7.l7/fastid=ewndoubmmfvwiylgsadkqvrrjdma/stparam=mijkfuriee)