Prof. dr. Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu i član Vladina znanstvenog savjeta za borbu protiv koronavirusa, rekao je u razgovoru za Večernji list da nas rast broja novozaraženih ne treba jako zabrinjavati. "Zasad nam sam broj novozaraženih nije veliki problem jer se oni u manjem dijelu prelijevaju u zdravstveni sustav, a ono čega se najviše bojimo vezano za koronavirus je zagušenje zdravstvenog sustava", upozorio je.
Polašek smatra da je drugo najvažnije pitanje vezano uz ovaj korona virus koje ih muči, hoće li na jesen simptomi opet bitiozbiljniji, kao što je bilo proljetos. "Zasad na njega još ne možemo pouzdano odgovoriti. Procjene idu od toga da je virus sam izgubio svoju virulenciju i da će na jesen biti bolje, što je jako optimističan scenarij. Nekakva realistična varijanta kaže da nam sve zarazne respiratorne bolesti budu teže tijekom jeseni, zime i ranog proljeća. To je, uostalom, sezona gripe, a ovo je također virus dišnog sustava, tako da je najizgledniji scenarij da će se situacija pogoršati. Ali, jako je važno to što smo dosad dosta naučili o virusu i sigurno ćemo u jesen ući spremniji."
2021. obilježena cijepljenjem
Upitan koliko je znanost blizu pronalaženju cjepiva, Polašek kaže da ćemo na cjepivo čekat od nekoliko mjeseci do godine dana. "Šest cjepiva je trenutačno u zadnjoj fazi istraživanja i računamo da će početkom sljedeće godine neka od njih biti registrirana i spremna za primjenu. Onda će doći na red pitanje kako osigurati dovoljan broj doza cjepiva, kako i koliko brzo ih možemo primijeniti, kao i najvažnije pitanje: tko će se sve htjeti cijepiti. U svakom slučaju, 2021. godina bit će nam obilježena cijepljenjem", kaže Polašek za Večernji list.
"Ne bih se baš zaletio i rekao apsolutno da, ali ako pogledate što nam je taj virus napravio od zdravstvenog sustava i ekonomije, ne vidim u budućnosti drugi način kako ga se možemo riješiti. No, cjepivo mora biti propisno testirano", rekao je na pitanje je li opasnost od koronavirusa baš toliko velika da treba uzimati nedovoljno istražena cjepiva.
Trajnost imuniteta
Polašek dodaje kako je trajnost imuniteta sada prvo i najvažnije pitanje vezano uz koronavirus. "Neka istraživanja govore da imunitet neće trajati dugo, ali ta istraživanja temelje se na analizi protutijela. Možda će stanični odgovor biti dovoljan da imunitet bude dugotrajniji. Trenutačno još ne znamo. Također, pojavljuju se izvještaji da su se neki ljudi ponovno zarazili. Možda su to izolirani slučajevi, a možda su to ljudi koji imaju tzv. primarne imunodeficijencije zbog kojih ne mogu razviti dobar imunološki odgovor.
Odgovor ćemo dobiti na jesen, a najbolje ćemo ga vidjeti u Švedskoj koja se otvorila, opustila i njihov pristup počiva na ideji dugotrajnog imuniteta. Ako se ondje počnu ponovno razbolijevati u većoj mjeri, to će značiti da je odgovor imunološkog sustava kratak i da ćemo se morati ili sezonski cijepiti ili cjepivo neće biti otkriveno. To je također opcija. Neki virusi se mijenjaju, za neke imunološki odgovor nije dugotrajan", objasnio je.
Dodao je kako u tom slučaju postoji scenarij da će neka od cjepiva, možda ona koja se temelje na novoj tehnologiji korištenja nukleinskih kiselina, moći izazvati snažniji imunološki odgovor. "Dakle, ni tad nije sve izgubljeno. A ako stvarno ne budemo imali ništa, onda se bojim da nas čeka neugodan scenarij u kojem će ljudi koji imaju povećan rizik stradavanja 'nestati' iz populacije."
O zaštitnim maskama za lice
Maske izazivaju dosta polemika, na početku pandemije mnogi su uvjeravali da maske ne štite, a danas tvrde potpuno drukčije. Polašek kaže da dosta stvari oko ovoga virusa ne znamo i improviziramo.
"Vrlo često smo morali odluke donositi s djelomičnim podacima i spoznajama, pa tako na početku nije bilo jasne informacije jesu li maske dobre ili ne. Dio nas je bio stava da ako imaš nešto na licu, onda ćeš se i malo mudrije ponašati, ali sada nam je prilično jasno da će maska smanjiti mogućnost da se zarazimo jer će spriječiti sitne kapljice da se šire dalje. Dakle, preporuka je nosite maske kako bismo spriječili dodatno širenje virusa. Treba naglasiti da je rizik zaražavanja aditivan, tj. svaka aktivnost koja smanjuje rizik je poželjna", rekao je Polašek.
Dok šef splitske infektologije dr. Ivo Ivić predlaže kažnjavanje onih koji ne nose maske, Polašek upozorava da je kažnjavanje opasno. "Izaziva otpor, a u ovoj situaciji smo svi zajedno i ovo je utakmica na duge staze, nije sprint. Ali, njegov stav potpuno podržavam i razumijem jer njemu dolaze najteži bolesnici, u vrlo teškom stanju, a neki od njih i umru."
Maske ne ugrožavaju zdravlje
Na pitanje ugrožavamo li svoj imunitet i zdravlje ako osam sati ispod maske udišemo zrak koji izdišemo kao što tvrde oni koji se protive nošenju maski, odgovorio je da je to "apsolutna glupost". "U izdahnutom zraku ima dovoljno kisika. Maska je neugodna za kožu, ali njezinim nošenjem ne dolazi do manjka kisika niti do moždanog udara kao što se spominje. Da je tako, svi bi nam kirurzi poumirali, oni ih nose svaki dan."
Sve su glasnija prozivanja da nam se ukidaju temeljne slobode, a Polašek kaže da je to takav paradoks, da se teško prema njemu postaviti. "Ja bih prvi želio svoju slobodu nazad, ali isto tako razumijem da uz slobode nužno ide i odgovornost. Ne možemo sada biti slobodni pljuckati jedni po drugima pa tko se zarazi – zarazi. Ne može. Moramo biti spremni na ustupke, a to je nezaražavanje drugih, nošenje maski, a sloboda je pokušaj pronalaženja balansa da uz virus uspijevamo opstati. Ignoriranje virusa i ove situacije bilo bi okidač da nam se epidemija otme kontroli. Gdje će onda biti naše slobode?"
Karantena kao zadnji alat
Upitan hoćemo li uspjeti izbjeći ponovno zaključavanje, kaže da se svi nadamo da hoćemo. "To je zadnji alat, ali u proljeće je bio apsolutno potreban. Potpuno stojim iza toga. Nismo znali s čime se borimo. Slične bolesti imaju i do 40% smrtnosti i da se proširila na 10.000 ljudi sa stopom smrtnosti od 40% to bi bila katastrofa. Morali smo štititi zdravlje, tu nema sumnje i to ne treba propitkivati. Sada želimo djelovati lokalno, djelovati na skupine pod povećanim rizikom. To je primjer ograničavanja vjenčanja i rada teretana. Najrizičnija mjesta su zdravstvene ustanove i starački domovi. U drugim državama često posežu za testiranjem zaposlenika svaki tjedan. Ako nam se epidemija zadrži na ovim razinama, o tome ćemo morati razmišljati", kaže Polašek za Večernji list.
Smanjenje trajanja života
Polašek kaže da je veliki problem to što ljudi sve manje idu na preventivne pregleda, a kronični bolesnici na kontrole. "Kada bolesni od korone zaguše kapacitete, onda liječenje i dijagnostika drugih bolesti dolaze u drugi plan. I prije dolaska virusa imali smo sustav zdravstva koji je imao organizacijske probleme i duge liste čekanja, a sada je nemoguće osigurati dobru skrb bolesnika s koronom i kroničnih bolesnika istodobno.
Neizravne posljedice ovog virusa bit će puno veće od izravnih ako održimo epidemiju na ovoj razini. Vjerojatno ćemo na razini cijele populacije vidjeti i smanjenje očekivanog trajanja života, što nam se nije u takvoj mjeri dogodilo od Domovinskog rata", kaže Polašek.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
